Foto: Klix
Džebarska džamija, smještena u skoro pa istoimenom selu nadomak Živinica, prema predanjima, najstarija je u sjeveroistočnoj Bosni. Prema kazanjima vjernika, klanjanje tri džume ili posjeta isto toliko uzastopnih mevluda, imaju vrijednost obavljanja hadža.
Prema podacima koje historičari još uvijek ne mogu potvrditi, Džebarska džamija bi mogla biti izgrađena u drugoj polovini 16. stoljeća, a smještena je u Džebarima, najstarijem živiničkom selu.
Riječ Džebar potječe od perzijske riječi Džebelum, što znači brdo. Prema tome, jedna je od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na listi čekanja za dobijanje statusa državnog nacionalnog spomenika.
Od Zvornika, preko Džebara do Sarajeva
Džebari su staro naselje smješteno u Živinicama, a u Osmanskom periodu, put preko njega vodio je od Zvornika prema Sarajevu. Iznad Džebara se nalazi utvrđenje Gradina, međutim, do danas arheolozi se nisu bavili njenim istraživanjem te opisa u tom kontekstu nema.
“Kako se vidi iz srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika, stanovništvo džebarske okoline bilo je, u to vrijeme, gusto naseljeno. Prelaskom na islam, stanovništvo ovog kraja, počinje graditi sakralne objekte za potrebe novog načina života. S navedenim, postavlja se pitanje, kada je sagrađena džamija u Džebarima? Legenda kaže da je ova džamija sagrađena za vrijeme fetha (osvajanja, op.a.). Međutim, kako je džamija osnovna ustanova u islamu, Osmanlije su u vrijeme fetha prvo podizali džamije u tvrđavama za posadu i vojsku”, kaže za Klix.ba Kemal Nurkić iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
Postoje predaje da je ova džamija najstarija na području sjeveroistočne Bosne. Međutim, pisani trag o toj tvrdnji historičari još nisu uspjeli naći.
“Nije isključeno da je to moglo biti i za vrijeme fetha, kako se vidi iz njenog starijeg naziva. Ova džamija se, naime sve do 1878. godine zvala Čalangir džamija, od perzijske složenice Džihangir, što znači isto što i feth. Nije isključeno, da je ova džamija mogla nastati i u drugoj polovini 16. stoljeća, s obzirom da je pored nje bila važna putna komunikacija od Zvornika preko sela Vacatina i planine Bišine u pravcu Kladnja i Sarajeva”, pojašnjava Nurkić.
Džamija je do danas nekoliko puta obnavljana, ali je zadržala prvobitan izgled. Džemat Džebari ima okvirno 400 vjernika, a zanimljivo je da se u ovoj džamiji već nekoliko godina ne klanjaju dnevni namazi. U dvorištu se pored mezarja, nalaze muzej i bosanska soba, gdje se mještani okupljaju. Veoma stari i vrijedni eksponati, krase oba prostora.
Hiljade hodočasnika dolazi u augustu
Vjerujući u posebnost ove džamije, okvirno deset hiljada hodočasnika posjeti ovo mjesto prve subote u mjesecu augustu. Uvjerenja su da ukoliko u Džebarskoj džamiji klanja tri džume ili posjeti tri uzastopna mevluda, ima vrijednost kao da je hadž obavio.
“Tradicija kaže da je džemat džamije obuhvatao sva sela između Tuzle, Zvornika, Kladnja i Gračanice. Prepričava se da su ljudi iz Čelića dolazili na džumu namaz u Džebare. Dova kod Džebarske džamije obavlja se šestog utorka po Aliđunu, svake godine. Ove dove su izuzetno posjećene kako od lokalnog stanovništva, ali i od stanovništva sjeveroistočne Bosne”, dodaje Nurkić.
Ove godine, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK i Institut za društvena i religijska istraživanja, su povodom Dana svjetskog naslijeđa i Dana džamija u Bosni i Hercegovini, u muzeju džebarske džamije postavili izložbu pod nazivom “Berati o postavljenju imama i mujezina na području zvorničkog sandžaka”.
