Screenshot: BHRT
Najava otvaranja rudnika litijuma u Loparama privukla je pažnju građana i aktivista ovog kraja. Ekolozi, aktivisti, građani te brojni stručnjaci- ukazali su na sve opasnosti po život ljudi i prirode – koje bi sa sobom donijelo otvaranje. Bio bi to prvi ovakav rudnik na području Evrope.
Istraživanja o bogatstvu litijuma na dijelu planine Majevice koja spaja Lopare, Tuzlu i Čelić pokazala su veoma bogato postojanje ove rude. Istraživanja su odavno završena, ali bez ikakvog znanja javnosti o tome. Sada kada je javnost saznala da bi 2026. godine Švicarska kompanija mogla dobiti koncesiju o iskopavanju opasnog litijuma, žele stati u kraj takvim namjerama stranih investitora.
ADI SELMAN, “Karton revolucija”
Mi smo protiv da budemo robovi stranih kompanija koje će nama ostavljati spaljenu zemlju. To je jako važno da znate I jako je važno da znate da priroda ne poznaje ni antitetske ni gradske ni bilo kakve druge granice. Lopare I Tuzla su grad jedan do drugog. Lopare, Tuzla, Čelić, Bijeljina, Kalesija će imati sve negativne posljedice us lučaju izgradnje rudnika litijuma
DALIBOR BALIAN, profesor Šumarskog fakulteta UNSA-e
Ko će pomoći svim ljuduima koji će stradati od litijuma. Jer će litijum izazvati mutagene, izazvat će rak kod ljudi, razne tipove raka. Ne samo kod ljudi, već I kod životinja I biljaka.
Prije dvije godine protiv rudnika litijuma izborili su se stalnim prosvjedima i ekološkim borbama građani Srbije. Kažu nije bilo jednostavno. Zato žele pomoći osviještenim građanima BiH da sačuvaju svoja prirodna bogatstva i spriječe širenje kancerogenih materija. Ističu da regiju ništa tako ne može ujediniti kao zemlja, zrak i voda.
ALEKSANDAR JOVANOVIĆ ĆUTA, Ekološki ustanak “Srbija protiv nasilja”
Mi moramo da stenemo I da se borimo protiv ovog zla. U suprotnom, mi nsimo zaslužili da živimo na ovom prelijepom prostoru koji se zove Balkan. I ključna riječ je pobuna. Da se borimo I pravbnim sredstvima, ako treba I barikadama. U suprotnom ništa nam drugo ne preostaje osim da nestanem.
Rudnik litijuma bi bio jedinstven rudnik u Europi. Tamo gdje ovakav rudnik postoji, primjerice u Australiji, pustinja je. U rasponu od nekoliko stotina kilometara nema nikavog života. A kod nas bi, ovdje između Tuzle i Lopara, rudnik bio naslonjen na poljoprivredne usjeve, voćnjake, rijeke, na Rudnik Soli, ali i prije svega na općine i gradove u kojima živi nekoliko stotina tisuća ljudi.
