Dok traje potraga za nestalima, građani Hercegovine strahuju od novih najavljenih padavina i aktiviranja novih klizišta, a mi istražujemo je li tragedija, posebno u Jablanici, mogla biti spriječena. Da li je pored sile prirode kriv i kamenolom na tom području? Prema satelitskim snimcima, utvrđeno je da je kamenolom radio sve donedavno iako za to nije imao koncesionu dozvolu. I tek sada kada se tragedija dogodila, vlasti u Hecegovačko-neretvanskom kantonu pokrenule su istragu.
Čim je kamenolom u Donjoj Jablanici spomenut u javnosti kao mogući uzrok tragedije, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona zatražila je od resornog ministarstva gospodarstva informacije o cijelom slučaju. Ističu nam kako na višestruke zahtjeve udruženja Sani d.o.o. Jablanica da dobiju dozvolu za eksploatiranje kamena, Vlada HNK-a nije dala svoju suglasnost.
„Također je bitno spomenuti da je spomenuto društvo u više navrata tražilo koncesiju za eksploatiranje kamena na području Donje Jablanice, što od ove Vlade nikada nije dobilo“, istakao je Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNK-a.
Tužiteljstvo HNK-a pokrenulo je istragu o kamenolomu u Donjoj Jablanici. Ministarstvo gospodarstva HNK-a dostavit će sve relevantne informacije Policijskoj stanici Jablanica i Tužiteljstvu, potvrđeno je iz tog ministarstva. Glasnogovornica Tužiteljstva HNK-a Ana Rajič istaknula je da je predmet odmah formiran nakon saznanja o mogućim elementima kaznene odgovornosti. Glavni tužitelj imenovao je tim tužitelja koji će se baviti ovim slučajem.
„Pripadnici MUP-a HNK-a pod nadzorom Tužiteljstva HNK-a poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija, s posebnim akcentom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora, naročito na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na stradalom području“, navela je Rajič.
Premijer Federacije Nermin Nikšić kao jedan od uzroka velikog broja stradalih u Donjoj Jablanici navodi upravo kamenolom. Očekuje da nadležni organi istraže i utvrde odgovornost za ovu tragediju.
„To smo prvi dan rekli, treba da nadležene službe sve sagledaju i ako postoji nečija krivična odgovornost da se pozove na odgovornost“, rekao je Nikšić.
Tragedija u Donjoj Jablanici otvorila je raspravu o drugim kamenolomima, poput onog u Bijeloj, gdje je usljed miniranja značajna količina kamena i zemlje završila u vodi, srećom, bez žrtava. Mještani se i dalje bore da zaustave rad na kamenolomu Kuti Livač, koji se nalazi blizu Mostara. Institucije, kažu, po tko zna koji put, ne rade svoj posao.
„Ministarstvo gospodarstva HNK-a nije na vrijeme uvidjelo problem i nije zaustavilo. Sad na svojoj duši nose žrtve, nose ljudske živote. Znaju li šta su uradili, znaju li šta rade? Sutra će to biti moje dijete, ne želim kamenolom u svojoj avliji“, poručio je Aner Omanović, predsjednik neformalne grupe građana Kuti – Livač.
Ovo nije prva tragedija koja se dogodila u Bosni i Hercegovini. Nakon poplava 2014. godine obećanja bezbroj, pričalo se i tad o gradnji cijelog sustava i donošenju najnužnijih zakona za ovakve situacije. No, na priči je, čini se, i ostalo. Pitanje je stoga hoće li nadležni, ako nisu do sada išta naučiti nakon Jablanice i hoće li krivci, ukoliko se utvrdi krivnja, odgovarati za izgubljene živote?
