Foto: Pixabay
Povodom Svjetskog dana vode, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica organizovao je stručni skup o stanju i kvalitetu voda. Stručnjaci iz raznih oblasti naglasili su potrebu brige i hitnog rješavanja ovog problema, jer se i u našoj državi nerijetko i sve češće hvali “podacima da imamo zdravu i pitku vodu u dovoljnim količinama”, što, kako navode, prema ozbiljnim istraživanjima za značajan broj sredina više nije slučaj.
Podaci su prezentirani za vodne objekte, gradske i seoske vodovode, te školske objekte u Zeničko-dobojskom kantonu za period 2020. – 2022. godina.
Prema tim podacima vodu koja mikrobiološki ne udovoljava standardima ima čak 79,8 posto lokalnih vodnih objekata od ukupno uzetih 739 uzoraka iz 11 od 12 općina i gradova ZDK, dok je hemijski neispravno bilo osam od 739 uzoraka.
Kad su školski objekti u pitanju, u 214 provedenih analiza lani dva uzorka su bila hemijski neispravna, dok ih je 44 ili svaki peti “palo” na mikrobiološkoj analizi.
Slični ili gori podaci su i u ostalim područjima BiH, što uz sve izraženije sušne periode i nedostatak vode ukazuje na potrebu veće brige i ušteda.
“Ovogodišnji slogan obilježavanja je ‘Ubrzajmo promjene – budi Svijet koji želiš’. Svijet se suočava sa krizom po pitanju sigurne vode, posebno vode za piće, u cijelom svijetu. Neophodne su promjene u svim sferama društva, ukoliko želimo da spasimo preostale zalihe vode, do 2030. kako je zacrtano u određenim strateškim ciljevima Ujedinjenih nacija”, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Dr. Durmišević kaže da bi sve vlade u svijetu trebale učetverostručiti svoje napore i aktivnosti da bi do datog cilja (2030.) svim ljudima na Planeti omogućili pristup pitkoj i zdravoj vodi.
Rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u, dr. Elma Kuduzović ističe da ponajveću opasnost za vodu, ali i hranu ljudi predstavlja nereciklirani plastični otpad bačen u prirodu, koji se preko zemlje, vode ili životinja i bilja “vraća” ljudima.
“Samo 11 posto upotrebljene plastike, a govorimo o proizvedenim stotinama miliona tona godišnje, se reciklira, ostatak završava u prirodi, odakle kao mikroplastika djeluju na cijeli hranidbeni životni ciklus čovjeka”, ističe dr. Kuduzović.
Ona kaže da materije koje se dodaju plastici da bi dobila na čvrstoći, kad dospiju u ljudski organizam utječu na hormonalni razvoj i rad organizma, smanjujući plodnost, pojačava otpornost na inzulin, pospješuje prerani ulazak djevojčica u pubertet, remeti rad štitne žlijezde, povećava opasnost od razvoja niza tumora i slično.
Stručnjaci preporučuju da svako da svoj doprinos, tako što će plastične vrećice zamijeniti platnenim cekerima, plastične boce za vodu staklenim, jednokratne setove za obroke sa višekratnim, ali i svakodnevno poticanje građana da da pravilno odlažu plastični otpad i biraju ekološki prihvatljive proizvode, saopšteno je iz INZ-a.
Fena
