Foto: federalna.ba
Kardiolozi upozoravaju na FH – familijarnu hiperholesterolemiju
Kardiovaskularne bolesti uzrok su najvećega broja oboljenja i smrtnosti cijele populacije u našoj zemlji. Među njima je i genski poremećaj povišene masnoće u krvi. Svake minute u svijetu rodi se jedno dijete s ovim poremećajem, o kojem se često ne govori.
Radi se o bolesti koja se može manifestirati od rođenja, a pojava kardiovaskularnih oboljenja unutar jedne porodice gdje svi imaju višestruko povišene masnoće u krvi pobuđuje sumnju na FH. No, u BiH ni za ovu, kao ni za brojna druga oboljenja, ne postoji zvaničan registar oboljelih. Procjenjuje se da se javlja kod jednog od 250 pacijenata. Upravo bi registar oboljelih bio polazna tačka ka unapređenju liječenja ovih pacijenata. S druge strane, potrebno je dodatno educirati medicinsko osoblje jer kod mnogih pacijenata ovo oboljenje ne bude uopće dijagnosticirano. Na tome konkretno radi Udruženje kardiologa BiH, a u procesu je formiranje udruženje pacijenata.
Avdo Valentić dolazi iz porodice kardiovaskularnih bolesnika. Familijarna hiperholesterolemija dijagnosticirana mu je 2016. godine, od kada se intenzivno liječi u KBZ. Veći dio njegove porodice naslijedilo je ovu opaku bolest, a među njima i njegov sin: „Kad smo saznali da je i on bolesnik, prihvatili smo to svi, porodica sva. Krenuo je sa oporavkom unazad tri mjeseca, dobro se osjeca, bio je on malo i gojazan, imao je malo više kilograma, uz pomoć terapije, doktora i osoblja bolnice – ide nabolje“.
Kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti u svijetu. Kod pacijenata koji gen za familijarnu hiperholesterolemiju naslijede od oba roditelja, šansa za smrtnost do 30. godine je stopostotna.
„Oni vrlo rano dobijaju kardiovaskularna oboljenja, ta djeca od rođenja imaju povišen holesterol, loši onaj holesterol LDL, koji vremenom uništava krvne žile i onda dolazi do pojave srčanog udara“, navodi prof. dr. Belma Pojskić, članica Udruženja kardiologa BiH.
Smanjenje broja smrtnosti svih kardiovaskularnih pacijenata postiglo bi se i formiranjem većeg broja kardioloških centara koji bi pokrili sve regije u zemlji.
„A šta sa Srednjom Bosnom i Bihaćem? Kako ta osoba da dođe za jedna sat unutar BiH i da uđe u interventnu kardiologiju sa infraktom miokarda i da se to zaustavi?“, objašnjava kako je to nemoguće prof. dr. Zumreta Kušljugić, predsjednica Udruženja kardiologa BiH.
Uz redovne preglede, uravnoteženu ishranu i tjelesnu aktivnost neophodni su i lijekovi kojih ima, ali se najvećim dijelom ne nalaze na esencijalnim listama.
„Ne možemo svim tim pacijentima dati lijek. Naši lijekovi, pa cak i statini, koji bi trebali biti uobičajeni lijekovi u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, nisu na A-listi – nego ih pacijent jednim dijelom mora plaćati. Ili ako su iz 2. ili 3. kategorije lijekova, onda on to sam mora snositi“, dodaje Kušljugić.
Zbog nepostojanja evidencije oboljelih na nivou zemlje, Udruženje kardiologa BiH radi na osnivanju udruženja pacijenata, ali i podizanju svijesti o ovoj bolesti.
„Tu će pacijenti imati jedan servis gdje će moći da nađu informacije, konsultirati se sa stručnjacima, pratiti određene preventivne programe i određene mogućnosti koje im se nude ovdje i u inostranstvu u vidu edukacija“, ističe doc. dr. Mirza Oruč, aktivista na pokretanju udruženja pacijenata.
Valentić se slaže – to udruženje dobro će doći, sa udruženjem se može puno više uraditi nego kao pojedinac.
Podizanjem svijesti o ovom tihom ubici i formiranjem udruženja nastoje se prevazići svi problemi zdravstvenog sistema organizovanog po kantonima, nedostatak kardio centara i medicinskog osoblja te dostupnosti lijekova da bi se smanjio broj smrtnosti pacijenata.
Problem pacijenata sa familijarnom hiperholesterolemijom je i nejednaka dostupnost lijekova po kantonima, a struka ističe kako je neophodno njihovo izjednačavanje jer su ovi lijekovi neophodni i efikasni.
