Početak izgradnje autoceste od Tuzle do Orašja, trenutno je nepoznanica, zbog utvrđenog rudnog polja kroz koji bi trebala prolaziti dionica od Tuzle do Srebrenika.
Ukoliko bi se projekat u trenutnom izdanju realizirao, to bi sa sobom nosilo prijetnju od urušavanja saobraćajnice prilikom zemljotresa i od četiri stepena po Richteru, potvrđeno je za Klix.ba.
Naime, početak izgradnje dijela autoceste od Tuzle do Maoče koji se nadovezuje zatim na Orašje, najavljen je za ovu godinu, međutim, neizvjesno je da li će do toga doći. Kako nam je potvrđeno, na lokalitetu od Tuzle do Srebrenika naišlo se na rudno polje koje predstavlja prijetnju po sigurnost saobraćajnice.
“Projekat nije stao i na njemu se aktivno radi, ali o projekcijama je izuzetno teško govoriti. Trenutno smo na geostatičkim analizama jer smo naišli na rudno polje, a znamo kolike opasnosti vrebaju ukoliko gradite infrastrukturu na njemu. Svjesni smo opasnosti te je dobro sa nekim procesima i usporiti te izraditi sigurniju infrastrukturu koja neće ugroziti naše građane, ali ni materijalnu kategoriju”, kaže nam ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Denis Bećirović.
Realizacija projekta u njegovom trenutnom izdanju bila bi u potpunosti nesigurna, upravo zbog rudnog polja. Kako pojašnjava Bećirović, zemljotres jačine 4,2 stepena po Richteru, koji je prije nekoliko dana pogodio tuzlansku regiju, mogao bi u potpunosti urušiti autocestu.
“Realizacija trenutnog projekta bi donijela opasnosti koje bi mogle značiti urušavanje autoceste na tom lokalitetu, ukoliko dođe do tektonskih poremećaja. Svjedoci smo da su u Banjoj Luci šezdesetih godina imali zemljotrese koji su razrušili veliki dio grada i infrastrukture. Mi želimo izbjeći situaciju u kojoj bismo dovodili u pitanje živote građana. Ako već radimo posao, bitno je da ga uradimo na najkvalitetniji način”, navodi Bećirović.
Inače, Tuzlanski kanon do danas nije dobio ni centimetar brze ceste ili autoputa, iako za tu namjenu izdvaja najviše novca. Privreda se ne može u punom kapacitetu razvijati, a i strani investitori zaobilaze ovu regiju.
Promjene su se u tom kontekstu počele dešavati te je uslijedila rekonstrukcija magistralnog puta M-4 od Tuzle do Doboja, a najavljena je i izgradnja obilaznice oko Živinica, koja će u konačnici spajati Tuzli sa Sarajevom.
“S viših nivoa ćemo aktivno tražiti dodatna ulaganja od trenutnih, a važno nam je da dobijemo minimalno treću zaobilaznu traku na saobraćajnicama na kojima je to moguće. Idealno bi bilo da krenemo i sa realizacijom projekta četiri trake gdje god je to moguće”, ističe Bećirović.
Rješavanje problema na petlji Šićki Brod u kantonalnom ministarstvu trgovine, turizma i saobraćaja također smatraju od iznimnog značaja. Ti projekti su u ingerenciji Cesta FBiH.
“Mašine su bile na terenu te su završile reabilitzaciju postojeće staze, međutim, prema mom mišljenju rješenje je da se petlja sastavi sa dijelom koji vodi prema Lukavcu. Iz Cesta FBiH smo dobili uvjerenje da je riješen pravni spor oko kružnog toka na Bukinju te oni trenutno čekaju rebalans federalnog budžeta. Cijena radova je okvirno 700 hiljada KM, a shodno rekordnosti budžeta FBiH, mislim da nema nijednog elementa koji može osporiti izradu. Sada je dobra volja ministarsva na tom nivou da se riješe ta dva uska grla koja su blizu jedna drugom”, navodi Bećirović.
S druge strane, cesta koja vodi od glavne raskrsnice u Živinicama prema Dubravama te dio saobraćajnice od kružnog toka u tom prigradskom naselju do Međunarodnog aerodroma Tuzla proglašene su magistralnim putem.
