Foto: Instagram
Jedna od vječnih rasprava koje se vode u Bosni i Hercegovini tiče se toga čiji su ćevapi najbolji. Iako ih možete pojesti u svim bh. gradovima, oni najpoznatiji su travnički, banjalučki i sarajevski, a čini se da su jedni od njih sada “igricu” odlučili podići i na viši nivo.
Ćevapi su jedan od neizostavnih simbola, ne samo Sarajeva, nego cijele Bosne i Hercegovine, a gotovo je nepojmljivo da stranci koji stignu u našu zemlju, odu bez da ih probaju.
Stoga, zanimljivo je da ovo jelo, unatoč brojnim raspravama i sugestijama, još uvijek nije zaštićeno kao poseban proizvod i brend. U Banjoj Luci sada su to odlučili promijeniti pokrenuvši inicijativu za brendiranje banjalučkog ćevapa.
Ono što je karakteristično za banjalučke ćevape je to što se, za razliku od ostalih koji se pripremaju pojedinačno, oni prave kao mesna pločica od obično četiri ćevapa povezana u niz. Uglavnom su od mljevene junetine, sa soli i biberom kao i sarajevski ćevapi, ali ponekad se u smjesu dodaju i mljevena teletina i bijeli luk. Nakon što su pečeni, osim sa svježim lukom, uz njih nije strano vidjeti i ljute papričice.
Izdvojili smo nekoliko ćevabdžinica koji su na najboljem glasu u Banjoj Luci i gdje ne smijete propustiti pojesti porciju banjalučkih ćevapa.
Kod Muje
Kultna banjalučka ćevabdžinica mnogima je prvo odredište pri dolasku u ovaj grad, a osim po tome što su “kod Muje najbolji”, mjesto je poznato i kao “jedino s najboljom, tradicionalnom recepturom”. Ipak, njihova ocjena na Tripadvisoru je 4, a među posljednjim komentarima mogu se naći i oni koji nisu tako zadovoljni. Brend ima nekoliko ćevabdžinica u gradu na Vrbasu.
Roštiljnica A&D
Prema recenzijama Tripadvisora ova roštiljnica dobila je titulu mjesta s “najboljim ćevapima u Banjoj Luci”, a posjetitelji koji preporučuju dolazak ovdje dodijelili su joj ocjenu 4.5. U jednom od novijih komentara, turistkinja iz Škotske objasnila je kako dolazi ovdje godinama te da je kvalitet ostao nepromijenjen. Također, ističe se da je osoblje ljubazno, a cijene pristupačne. Nalazi se na adresi Grčka 32.
Kod Mahe
Ovo mjesto preporuka je najstarijih Banjalučana, ali i svih onih koji istinski vole uživati u slasnim zalogajima banjalučkih ćevapa. Kod Mahe ili, novijim nazivom, “Pod lipom”, njeguju tradiciju više od 60 godina, a na Googleu imaju visoku ocjenu 4.8 i brojne pozitivne recenzije. Posjetitelji komentarišu kako su meso i lepinje svježi i ukusni, osoblje prijatno te da ovo mjesto ne smijete zaobići. Nalaze se na adresi Kralja Petra I Karađorđevića na broju 10.
Banjalučanka
I roštiljnica Banjalučanka je na odličnom glasu kada je riječ o ovim posebnim ćevapima. Pozitivne recenzije na Googleu donijele su joj i prilično dobru ocjenu – 4.4. Posjetitelji se slažu kako je atmosfera u ovom objektu jako ugodna, a posebne pohvale pripale su svježem i ukusnom mesu te ljubaznom osoblju. “Definitivno vrijedi posjetiti”, jedan je od posljednjih komentara. Nalaze se kod parka Mladen Stojanović.
Obelix
Ćevape, ali i inače roštilj u Obelixu, posjetitelji nazivaju jednim od “najukusnijih u BiH”. Tako može biti, ističu zaposlenici, i zato što se ovdje koristi isključivo drveni ugalj. Ovo mjesto je poznatije novijim generacijama. Na Googleu imaju brojne pozitivne komentare, dok im je ocjena na Tripadvisoru 4.5. Nalaze se na adresi V kozarske brigade 19.
Tajnu dobrih ćevapa – bez obzira na grad gdje se nalazili – svi čuvaju kao strogu tajnu, a isto tako, svako će pronaći svoju idealnu lokaciju gdje su mu najukusniji.
Kada je riječ o Banjoj Luci, iz Gradske uprave navode kako su prepoznali značaj brendiranja banjalučkog ćevapa, koji zavređuje da se nađe na listi zaštićenih proizvoda sa teritorije BiH. To je potvrđeno i na zvaničnoj stranici Grad Banja Luka.
“Na listi zaštićenih proizvoda sa teritorije BiH svoje mjesto su već našli nevesinjski krompir, drvarski mućeni pekmez od drenjina, visočka pečenica, livanjski izvorni sir i livanjski sir i sigurna sam da banjalučki ćevap zaslužuje da se takođe nađe na ovoj listi”, izjavila je Aleksandra Simić, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj.
Simić je objasnila i kako zaštićeni proizvod sa oznakom geografskog porijekla i tradicionalnih specijaliteta hrane donosi brojne prednosti, kako za njegove proizvođače i geografsko područje sa kojeg potiče, tako i za djelatnosti koje se vežu za njega sa posebnim osvrtom na turizam i turističku ponudu grada.
Na sastanku definisane su aktivnosti i procedure koje se trebaju sprovesti, a koje bi, sve zajedno, Banju Luku trebale dovesti do željenog cilja.
