Otvaramo vrata vrlo široko i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe, ali da bi se to ostvarilo, moraju se pokazati rezultati, saopštila je nakon Kolegija komesara Europske unije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Proširenje kao povijesna zadaća EU
Kolegij komesara Europske unije sastao se jutros kako bi razgovarao o napretku koji su zemlje, među kojima i Bosna i Hercegovina, postigle u svojim nastojanjima da se pridruže EU. Na Kolegiju je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Europsku uniju, ali pod određenim uvjetima.
“Danas je povijesni dan jer Europska komisija predlaže da se otvore pregovori o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom. Isto tako i s BiH, ali onog trenutka kada budu ispunjeni uvjeti. Europska komisija također predlaže da vijeće odobri Gruziji status zemlje kandidata pod uvjetom da se poduzmu određeni koraci” pojasnila je von der Layen.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, von der Leyen je rekla kako su prepoznali cijeli niz poduzetih koraka, poput brzog formiranja Vijeća ministara, kao i predanost svih političkih stranaka u cilju pristupanja Europskoj uniji.
“Međutim, isto tako primjećujemo da je Republika Srpska donijela niz protuustavnih zakona. Stoga Europska komisija preporučuje Vijeću EU pristupanje pregovorima, ali onda kada se ostvari nužni stupanj usklađenosti s kriterijima. Komisija će izvijestiti Vijeće EU o napretku u ožujku 2024. godine”, naglasila je ona, kazavši kako je proširenje ključ i kompletiranje Europske unije, ”naša povijesna zadaća”.
“Građani zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji jesu Europljani. Vežu nas geografske, povijesne i vrijednosne veze. Dovršavanje naše Unije prati čvrstu ekonomsku i geopolitičku logiku jer su dosadašnja proširenja donijela velike prednosti. Svi smo mi u tome pobjednici”, zaključila je ona.
Dodatnih 6 milijardi eura za podršku reformama na zapadnom Balkanu
Komesar za europsko proširenje Oliver Varhelyi nakon Kolegija komesara Europske unije medijima je govorio o napretku zemalja zapadnog Balkana ka europskim integracijama. On je pojasnio što države još trebaju učiniti kako bi se ubrzale integracije.
Varhelyi smatra kako je na terenu vidljiv napredak, ali ističe da ima još posla kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana. Najavio je da će biti zatraženo dodatnih šest milijardi eura pomoći zemljama zapadnog Balkana u procesu reformi koje traži EU.
“Sada ćemo govoriti o stvarnom integriranju na terenu, drugim riječima, na koji ćemo način ubrzati integraciju naših gospodarstava, društava i država. Pri tome mislim na nas i naše partnere na zapadnom Balkanu. To donosi stvarne prednosti za obje strane, a državama zapadnog Balkana bi trebalo dati prednosti i prije nego što do članstva dođe”, smatra on.
Varhelyi je naglasio kako plan ima četiri aspekta za integriranje partnera sa zapadnog Balkana, imajući u vidu sve obveze koje proizlaze iz propisa i pravila Europske unije. Dodao je da su spremni pomoći i staviti se na raspolaganje, ali da zauzvrat traže da se time doprinese stabilnosti regije i prosperitetu.
Još je naglasio da se zemlje moraju uskladiti sa socijalnim sustavima i tržištima Europske unije.
“Naravno, ne mogu sami na tom putu zatvoriti nejednakost, zato ćemo biti spremni ubrzati zajednički rad. Vijeću EU predlažemo da povećamo našu financijsku potporu u korist tog plana reformi s dodatnih 6 milijardi eura potpore, što bi značilo da ćemo trebati povećati njihov BDP za trećinu iz naših doprinosa”, naveo je Varhelyi.
