Na saobraćajnicama u Tuzlanskom kantonu dnevno se u prosjeku dogodi osam saobraćajnih nesreća, a za osam mjeseci ove godine poginulo je 12 osoba. Osim zbog kršenja propisa, saobraćajne nesreće u tom dijelu BiH se događaju i zbog izuzetno loše putne infrastrukture.
Tuzlanski kanton nema izgrađen ni centimetar brze ceste ili autoputa, iako najviše izdvaja za tu namjenu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Godinama je prepoznatljiv po lošoj putnoj infrastrukturi, a dnevno se u prosjeku dogodi i osam saobraćajnih nesreća.
Zvanični podaci kazuju da po tamošnjim regionalnim i magistralnim cestama saobraća više od 142 hiljade vozila, koji su registrirani u Tuzlanskom kantonu, ali taj broj je izvjesno daleko veći, uzme li se u obzir da se na cestama nalaze i putnička te teretna vozila iz drugih dijelova naše zemlje.
“Slijepo crijevo”
Priče o izgradnji brze ceste ili autoputa godinama postoje, ali do danas nije počela realizacija niti jedne od njih. A prema dosadašnjim iskustvima institucija iz Tuzlanskog kantona, veći nivoi vlasti za time ne mare, kao ni resorne službe koje su zadužene za potencijalnu realizaciju projekata.
Direktor Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona Zijad Omerčić navodi da ta regija naše zemlje ima mrežu regionalnih cesta od 318,20 kilometara i devet kilometara makadamskog puta. Taj dio cesta, po mišljenju struke u Direkciji regionalnih cesta TK, u relativno je dobrom stanju, a izvjesno i u boljem u odnosu na određene magistralne.
“Prekategorizacijom od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine mi smo dobili 60 dodatnih kilometara regionalnih cesta, koje su u izrazito lošem stanju. Pri tome naš budžet ostaje isti. Mi ćemo iznos za održavanje, zbog novih cesta koje smo dobili, morati povećati za milion KM, što znači da imamo manje novca za rekonstrukciju”, dodaje Omerčić.
A kada je riječ o godišnjem budžetu direkcije, koji se odnosi na održavanje, rekonstrukciju cesta i saobraćajnu signalizaciju, on iznosi okvirno 15 miliona maraka.
Dodatne regionalne ceste, koje je spomenuo Omerčić, kantonalnoj direkciji će biti predate uskoro, čime će ukupno stanje na takvoj vrsti putne komunikacije biti lošije u odnosu na trenutno.
“Za Novu godinu će biti četiri godine otkako sam došao na mjesto direktora Direkcije regionalnih cesta TK, a samo jednom sam imao kontakt s Cestama FBiH. Mislim da sam dovoljno rekao”, kaže Omerčić u kontekstu saradnje Direkcije regionalnih cesta TK i Javnog preduzeća Ceste FBiH, a u čijoj su nadležnosti magistralne ceste.
Zadnji kilometar novog puta napravljen prije 55 godina
U kakvom su položaju ceste tuzlanske regije najbolje ilustruje i podatak da od 1968. godine nije napravljen nijedan kilometar novog puta.
Saobraćajno povezivanje Tuzlanskog kantona sa sjeverom Bosne i Hercegovine i dalje sa Evropskom unijom, modernom saobraćajnicom, odnosno autocestom Tuzla – Brčko – Orašje, kao dijelom buduće autoceste na cestovnom koridoru Sarajevo – Beograd, bio bi podvig od krucijalnog značaja. O tom projektu se godinama priča, a realizaciji se nikada nije pristupilo.
S druge strane, putna blokada između Tuzle i Sarajeva trebala bi biti razbijena rekonstrukcijom i modernizacijom dijela magistralnog puta M18, na potezu od grada soli do Kladnja, u dužini od 58,8 kilometara.
Ukupna vrijednost ovog projekta je 155 miliona eura, a o prvom njegovom dijelu, koji se odnosi na obilaznicu oko Živinica, počelo se govoriti još prije dvije godine. No, od priče se dalje, također nije odmaklo, kao ni od one o modernoj saobraćajnici prema Doboju.
