Foto: Fahir Gutić
Nacionalne zajednice Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca i Srba više od dvije decenije bezuspješno teže priznavanju statusa manjina u Sloveniji i regulisanju kulturnih prava. Budući da su pitanja manjina i njihovih kulturnih prava dio temeljnog promišljanja o ravnopravnim društvenim oblicima, smatramo da je konačno došlo vrijeme da se stane na kraj političkoj ignoranciji i zakonski regulišu kulturna prava nacionalnih zajednica koji žive u Republici Sloveniji i koji dolaze iz bivše zajedničke države SFRJ.
– Nakon više od 20 godina nastojanja da se regulišu prava naroda bivše zajdničke države, koji žive, rade i sastavni su dio Slovenačkog društva, uz konstruktivnu saradnju predstavnika zajednice naroda bivše SFRJ (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi), kao i saradnjom članica i članova stranke Levice, podnesen je prijedlog zakona u proceduru, koji će postaviti nove temelje za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. U prošloj godini je održan niz konsultacija i prijedlog zakona je dokaz kako zajedničkim snagama možemo napraviti velike korake. Hvala svima koji su učestvovali u pripremi zakona. Bilo vas je mnogo. Hvala vam puno. Hvala i 52 narodna poslanika koji su podržali prijedlog zakona i omogućili mu da krene kroz zakonodavnu proceduru, istakli su iz stranke Levica.
Prvog marta 2011. godine usvojena je Deklaracija Republike Slovenije o položaju nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ u Sloveniji. Deklaracijom je priznato postojanje etničkih zajednica bivše SFRJ, a izvršnoj vlasti naloženo je da, pored već priznatih individualnih prava za pripadnike ovih zajednica, koji čine 10 do 15 posto stanovništva Slovenije, počnu i da reguliše sva druga prava koja proizilaze iz pomenute Deklaracije i međunarodnopravnih dokumenata koji regulišu pitanja nacionalnih manjina. Svih ovih godina očigledno nije bilo dovoljno političke volje za ovaj korak, a ostvarivanje prava pripadnika bivše SFRJ zavisilo je od volje svake vlade.
Uporedna analiza podataka iz bivših republika SFRJ, koje su već regulisale status i kulturna prava manjina, također potvrđuje da je Slovenija premalo uradila na regulisanju prava pripadnika naroda bivše SFRJ. Na neodgovarajuće regulisanje prava ukazuje i niz domaćih i evropskih institucija i stručnjaka iz oblasti manjina.
Stoga je jedino pravo rješenje, za koje se zalažu sve koalicione stranke, da se donese odgovarajući zakon koji sadrži ostvarivanja kulturnih prava nacionalnih zajednica sa prostora bivše SFRJ, u cilju unapređenja razvoja i očuvanja njihovog nacionalnog identiteta i jačanja svoje pozicije u slovenačkom društvu. U tu svrhu zakon predviđa dva ključna rješenja:
- Ministarstvo kulture biće nadležno za realizaciju kulturnih programa i projekata pripadnika nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ u Sloveniji. To znači da će se finansiranje ili sufinansiranje kulturnih projekata i programa pripadnika nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ putem javnih poziva ili javnih tendera prenijeti iz Javnog fonda Republike Slovenije za kulturne djelatnosti na Ministarstvo kulture.
- Savjet Vlade Republike Slovenije za pitanja nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ dobiće status stalnog vladinog savjetodavnog tijela. Novo vladino konsultativno tijelo biće formirano preoblikovanjem sadašnjeg Vijeća po analogiji sa uspostavljanjem druga dva vladina savjetodavna tijela – Vijeće za Slovence širom svijeta i Vijeće za Slovence u inostranstvu. Savjetom će predsjedavati ministar nadležan za kulturu, a predstavnike nacionalnih zajednica naroda bivše SFRJ u Vijeće će imenovati njihove predstavničke organizacije.
Zakonskim rješenjima, pod kojima su prvopotpisani dr. Matej T. Vatovec (stranka Levica) i Sandra Gazinkovski (stranka Svoboda), u koaliciji nastojimo ostvariti ona kulturna prava koja će konačno omogućiti pripadnicima nacionalnih zajednica sa prostora bivše SFRJ da u stalnom dijalogu zadrže svoja nacionalna, jezička i kulturna obilježja sa državom. Time jačamo i poštovanje ljudskih prava i osiguravamo ravnopravnu integraciju novih manjina u slovenačko društvo.
