Građani rijetko čitaju deklaracije na prehrambenim proizvodima
Kakvu hranu konzumiramo? Da li na proizvodu, ako se zainteresujemo, možemo s lakoćom pročitati šta piše i da li sadrži aditive. Kakvi su oni? Obraćamo li pažnju na rok trajanja?
Građani pri kupovini prehrambenih proizvoda uglavnom paze na rok trajanja, sastav manje čitaju, jer kako kažu ili ne ponesu naočale ili i kada čitaju nisu upoznati sa stručnim nazivima. Ima i onih kojima nije teško da izdvoje vrijeme i vide šta sadrži proizvod koji kupuju.
Deklaracija mora biti vidljiva i sa fontom slova koji mogu svi pročitati i da svima bude jasno šta sadrže proizvodi koje kupuju, kažu iz Udruženja potrošača Futura.
“Na našim policama zaista možemo vidjeti razne primjere ili da ne možete pročitati, da je nejasno što je napisano, dakle tu je na djelu Inspekcija ali i zakonodavac, to se treba jednostavno približiti običnom čovjeku da svakome bude jasno, a ne samo čovjeku iz struke”, ističe Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura”.
Prehrambeni aditivi, koji se jasno naglašavaju na deklaraciji, regulisani su propisima na nivou Bosne i Hercegovine, ističu u Agenciji za bezbjednost hrane BiH.
“Vrlo je važno naglasiti da su svi proizvođaci hrane, bilo domaći ili oni od kojih mi uvozimo, su dužni da svoje procese proizvodnje prilagode na način da koriste samo one prehrambene aditive u onim količinama koje jesu definisane pravilnikom. Upravo iz razloga jer je novi koncept sigurnosti hrane i sam zakon o hrani upravo stavio svu odgovornost na proizvođača”, navodi direktor Agemcije za bezbjednost hrane BiH Džemil Hajrić.
Monosodijum glutamat, odnosno MSG, pojačivač ukusa je prvi u nizu, a koji ima loše posljedice na zdravlje, upozorava nutricionist Amela Ivković Orajli. Mala količina nije problem, ali je problem kada ga unosimo svakodnevno u hrani. Nalazi se u supama, tjestenini, senfu, margarinima, sosovima svih vrsta, začinima.
“MSG je jedan od prvih stvari na koje bi trebalo da obratimo pažnju. Nitrati koji se dodaju u meso, u suho meso, pršute, hrenovke i slično, poznat je kancerogen i to je problem, znači što se dodaje u veliku količinu tog mesa… Kalibromat koji se dodaje u peciva i hljeb i tjesteninu, znači zgusnjivač isto tako poznati problem, da kažemo problematični sastojak hrane koji može isto tako dovesti do velikih zdravstvenih problema”, pojašnjava Orajli.
Svaka industrijska proizvodnja u pravilu koristi aditive. Bez njih ne bismo mogli imati ispravne namirnice, ističe profesorica Poljoprivrednoprehrambenog fakulteta UNSA-e Sanja Oručević Žuljević. Dijeli se na dvije velike grupe, one koji čuvaju hranu od kvarenja, konzervansi, antioksidanti i sinergisti i one koji poboljšavaju izgled hrane, njegovu konzistenciju, miris boju, okus.
“Moram naglasiti da velika grupa aditiva koji se koriste u industriji za namirnice koje mi konzumiramo, to su ti E brojevi, predstavlja supstance koje su potpuno neškodljive za ishranu, za konzumiranje i njihova količina, maksimalno dozvoljena količina koja se smije nalaziti u namirnicama nije ni određena, nego se oni dodaju prema tehnološkim pravilima, odnosno po pravilima koje zahtjeva tehnološki proces”, ističe Oručević Žuljević.
Iako se, tvrde stručnjaci, aditivi dodaju u količini koja je propisana pravilima, mnogi smatraju da bi bilo dobro da kupci na proizvodu mogu u istaknutom dijelu pročitati upozorenje o sadržaju proizvoda.
