Evropski sud za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Slavena Kovačevića donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.
Sažetak presude Sud će objaviti za nekoliko dana.
Kovačević, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, se žalio Sudu jer tokom Općih izbora 2022. godine nije mogao glasati za kandidate za Predsjedništvo BiH i indirektno za Dom naroda BiH, a koji na najbolji način predstavljaju njegove političke stavove, jer nisu pripadnici tri konstitutivna naroda niti žive u “pravom” entitetu.
Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova nije mogao glasati za kandidate za koje je smatrao da bi najbolje štitili njegove interese, saznaje Istraga.ba.
Sudsko vijeće koje je činilo sedam sudija, u omjeru šest na prema jedan, usvojilo je argumente Kovačevića.
Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 Evropske konvencije za ljudska prava u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Dodatno, zbog toga što Dom naroda mora odobriti sve zakone baš kao Predstavnički dom svi segmenti društva moraju biti predstavljeni u njemu.
S tim u vezi Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem etničku zastupljenost učinio važnijom od bilo čega drugog time jačajući etničke podjele u zemlji.
Sud je zaključio da iako Konvencija nije zabranila državama članicama Vijeća Evrope da tretiraju određene grupe drugačije da bi ispravile nejednakost između njih, ni jedan konstitutivni narod nije ugrožena manjina.
Sud je u istom smislu, utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.
Sud je zaključio da niko ne smije biti primoran da glasa samo u skladu sa propisanim etničkim linijama, bez obzira na njihove političke stavove.
Sud smatra da čak i kad bi se održala, etnička predstavljenost mora biti sekundarna u političkom sistemu, i uključivati etničku predstavljenost sa cijele državne teritorije.
