Foto: Avaz
Kaže da mu to pričinjava zadovoljstvo, a smatra i da te riječi treba negdje sačuvati. Kako je naveo, malo ko od pripadnika generacija mlađih od 40 godina razumije i zna značenje tih izraza, a nekada su se izgovarale u svakodnevnoj komunikaciji.
Pojasnio njihovo značenje
Dosad je popisao 332 stare riječi i pojasnio njihovo značenje.
– Uspio sam zapisati više od tri stotine riječi koje sam čuo tokom života. Danas omladina zna značenje riječi „ćao“ i slično, a kada ja njih pitam šta znači riječ „škrabati“, oni ne znaju. To je riječ za loše pisanje. Pitam ih šta je sindžir, ne znaju, a to je lanac, ne znaju ni šta je žaga, a to je testera, a jauklija je djevojka – kaže Aljić.
Čuvati od zaborava
Ponudio nam je značenja još nekih riječi, poput bugarija – tambura, tuzgavo – prljavo, hapsana – zatvor, zijanćer – nemirno goveče, pomija – lijen čovjek, glavit – lijep, žmare – ostatak od masla, džeferdan – puška, sahan – tanjir, dekika – minuta, jendisati – pobijediti, hećim – ljekar, jazuk – šteta, ćato – zapisničar, zahira – hrana, kjeva – curica, kika – kosa na glavi, kleba – stari nož, uvarisao – pogodio, šijkati se – igrati se, sandalosli – nešto lakirano, ćorlučiti – izazivati nekoga…
Husein kaže da će svoj spisak starih, zaboravljenih riječi širiti dok je živ, da se ne zaborave, baš kao što treba od zaborava čuvati stare predmete i običaje.