Prehrambene industrije u problemima. Loš kvalitet sirovine i nedostatak ambalaže mogao bi ugroziti ovogodišnju proizvodnju. Problem je i ambalaža koja, osim što je znatno skuplja, teško je i dostupna, te njena nabavka diktira količine i cijene gotovih proizvoda.
Uzdali su se prerađivači u vrijedne ruke bh. ratara, no loši vremenski uslovi koji su pratili ovogodišnju poljoprivrednu proizvodnju smanjili su kvalitet, ali i ponudu sirovine kod domaćih kooperanata.
„Sadržaj voćnog šećera je minimalan, tako da ono što danas preuzmemo danas moramo i da preradimo, jer već sutra trune. Godina je teška i pored logističkih problema koje smo imali u obezbjeđivanju staklene ambalaže i limenke, dio smo obezbjedili čak u Egiptu i nešto iz Ukrajine, na sve to je došao loš kvalitet voća i povrća“, ističe Stevo Filipović, direktor prehrambene industrije Sava Semberija.
“Prinosi su bili drastično mali. Na rubnim parcelama koje su mimo zalivnih sistema prinos je bio 30% od redovne količine prinosa u kalendarskoj godini. Nijednog momenta nam nije bilo dobro u ovoj godini“, govori povrtlar Rade Jovičević.
Ugovorena proizvodnja spas je za proizvođače i možda jedini garant opstanka proizvodnje u vrijeme kada je domaće tržište preplavljeno robom iz uvoza. Kontinuitet proizvodnje ipak su uspjeli održati – u fabrici „Sava“, koja je otkupom orijentisana isključivo na domaće tržište, a plasmanom na najzahtjevnija evropska tržišta. Kretanja na svjetskoj berzi i poskupljenje proizvodnje lančano su uticali i na cijene finalnih proizvoda.
„Kada imate na umu da smo dio ambalaže obezbijedili u Egiptu, da su troškovi transporta daleko veći od vrijednosti te ambalaže, drugi dio iz Ukrajine, sve to utiče na cijenu tog proizvoda“, navodi Filipović.
No, upravo zbog izrazito skupe proizvodnje na početku sezone podignute su i otkupne cijene, kako bi se bar na taj način pomoglo proizvođačima. Ipak, kako bi opstala, proizvodnja bi, navode ratari, trebala biti podržana i sa višeg nivoa.
“Ljudi su u problemu, prezaduženi su. Imali smo dvije katastrofalne godine za poljoprivredu. Zato, ako nam ne pomogne i Ministarstvo poljoprivrede i vanjske trgovine, kleknut ćemo na koljena“, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.
O stanju u agraru, navode poljoprivrednci, najbolje govori podatak da samo na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci dnevni pazar iznosi oko 2-3.000 maraka,dok je prošle godine u ovo doba, podsjećaju, taj iznos bio i do 30.000 KM.
