Kada će se institucionalno poboljštati status Roma u BiH?

BH Teme
Screenshot/N1

Kada će se institucionalno poboljštati status Roma u BiH?

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan Roma, dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini živi između 50.000 i 60.000 Roma, od kojih je svega 12.500 obuhvaćeno posljednjim popisom iz 2013. godine.

Iako su ostvareni brojni pomaci, s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, nikada nije uspostavljan zakonodavni i institucionalni okvir koji bi poboljšao status Roma u našem društvu.

“U zadnjih 15 godina je u BiH izgrađeno oko 1000 stambenih objekata i tu smo u odnosu na regiju uradili najviše. Međutim u procesu obrazovanja smo uradili malo, ako pogeldate Srbiju Makedoniju CG pa i Kosovo odmakli su jako puno u tom procesu”, kaže Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja Roma Kali Sara.

Dok u Srbiji godišnje upšie fakultet oko hiljadu studenata, u BiH nemaju svi Romi ni krov nad glavom. Aktivista Demir Mahmutčehajić iz Stoca zajedno sa suprugom odlučio je pomoći romskoj porodici, tačnije samohranoj majci sa 12-ero djece. Digao je kredit i kupio im kuću. Nažalost, zbog okruženja i komšiluka koji nije htio prihvatiti ovu porodicu, kuća je ostala prazna.

“Ono što je važno da ovim primjerom ukažemo da sistem ne vidi veliku vecinu Roma u BiH. Ova majka je trabala da ima na svakodnevnoj bazi od sistema psihološku, socijalnu pomoć, socijalnog radnika non stop dostupnog da se sve digne na noge i nadje privremeni smještaj, ne samo njima nego svima drugima”, kaže Demir Mahmutčehajić, aktivista.

Diskriminacija i strerotipi u našem društvu uveliko ugrožavaju dostojanstvo ove populacije. U školama su izloženi i segregaciji zbog dobrog ne poznavanja jezika, ali se sistemski ne pomaže djeci da pored svog maternjeg govore tečno i lokalne jezike.

“Sve dok mi u BiH ne razvijemo politike na suzbijanju stereotipa, predrasuda pa i diskriminacije jer još uvijek u zvaničnim institucijama možete čuti da je nama u kulturi i tradiciji da ne šaljemo djecu u školu, da se mladi ženimo i udajemo, sve su to stereotipi i predrasude i izvori diskriminacije”, kaže Dervo Sejdić.

22-godišnja novinarka i urednica Jovana Barbu iz Bijeljine se uvijek ponosila što je Romkinja. Mišljenja je da uslovi u kojima žive mnogu romsku djecu primoravaju da odustanu od školovanja i da društvo mora uraditi više.

“Niko se ne bavi problemima Roma i nikog nije briiga i samo se sjete danas da čestitaju. Nama ta čestitka ne treba jer ako ćemo se samo sjetiti Roma na današnji dan mislim da ćete se složiti da nema potrebe ni za današnjim danom. Niko ne zna taj dug put koji su prošli Romi za društvenu uklljučenost, samo za eto to neko “dobar dan” na ulici”, dodaje novinarka Jovana Barbu.

Socijalna pravda je ono što nedostaje Romima u BiH još uvijek. Školovanje nam nije prioritet budući da je iz državnog budžeta za Rome izdvojeno samo 40.000 maraka ove godine. Diskriminacija u školama djece od učenika i nastavnika je još uvije prisutna. Postoji novac u EU fondovima koje je država BiH za Rome povukla samo jednom.

N1