Foto: Općina Novi Travnik
Bosna i Hercegovina je zemlja koja, prema nekim procjenama, ima oko 3,5 miliona stanovnika. Bez obzira na to, u BiH trenutno ima 35 zvaničnih gradova, a najnoviji među njima je Novi Travnik.
Odlukom Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Novi Travnik je dobio status grada, mada je ovaj potez kritikovan zbog činjenice da Travnik, mjesto s više stanovnika, još nema ovaj status.
U razgovoru za Klix.ba, načelnik Općine Travnik Kenan Dautović je istakao da je za to kriv HDZ.
“Travnik je grad oduvijek u svakom smislu, izuzev u administrativnom. Ovdje je politika HDZ-a ta koja neće da podrži taj zahtjev jer to vežu za Grad Mostar. Nemamo dovoljno ruku da to stavimo na dnevni red, da to prođe i ode u FBiH. A i kad bi prošlo tu, neće proći Ministarstvo pravde jer tu ne postoji politička volja… Problem se zove politika HDZ-a”, naveo je Dautović.
Interesantno je spomenuti da su po potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, status grada imala samo četiri mjesta u BiH. To su Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Istočno Sarajevo.
Šta kaže zakon?
Što se tiče generalne diskusije o tome koje mjesto treba ili ne treba dobiti ovaj očigledno prestižni status, vrijedi pogledati šta kažu entitetski zakoni koji regulišu ovu temu.
Prema članu 5. Zakona o prinicipima lokalne samouprave FBiH, grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, odnosno odluke općinskog vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog člana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.
Ovo nije jedini kriterij. Dalje ovaj zakon kaže da grad u smislu ovog zakona predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja uvjeta iz stava 2. ovog člana.
Primjer ovog izuzetka je Goražde. Iako ima nešto više od 20.000 stanovnika na cjelokupnom teritoriju, Goražde ima status grada jer je sjedište Bosansko-podrinjskog kantona.
Vrijedi istaći i da postoji i druga iznimka. Zakon kaže da se gradom može proglasiti općina od posebnog historijskog i kulturnog značaja.
Naravno, kao što je to slučaj i sa mnogo drugih zakona u BiH, ne postoji tačna odredba šta to znači “poseban historijski i kulturni značaj”, a prema ovoj iznimci je Konjic, sa svojih oko 25 hiljada stanovnika, dobio status grada 2022. godine.
Zajedno s Konjicom, tada su status grada dobili Stolac, Zavidovići, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac. Interesantno je da samo Zavidovići i Lukavac ispunjavaju prvi uslov Zakona o principima lokalne samouprave FBiH, dok Stolac, Orašje i Bosanska Krupa, zajedno s Konjicem, ne ispunjavaju ovaj uslov.
Što se tiče Republike Srpske, zakon je nešto drugačiji. Tako u RS-u, prema članu 10 Zakona o lokalnoj samoupravi grad mora imati minimalno 50 hiljada stanovnika, ili u posljednje tri godine na osnovu odluke o utvrđivanju stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave imati status razvijene jedinice lokalne samouprave.
Izuzetak su općine, koje mogu steći status grada bez obzira na broj stanovnika, ako je stopa zaposlenosti na području opštine iznad entitetskog prosjeka.
U entitetu RS status grada imaju Banja Luka, Prijedor, Istočno Sarajevo, Bijeljina, Bosanska Gradiška, Zvornik, Laktaši, Prnjavor, Doboj, Derventa i Trebinje.
Interes ili čast
Imajući u vidu broj stanovnika u BiH, koji se procjenjuje na nekih 3,5 miliona, očigledno je da je broj gradova pretjeran. Ipak, iza svega stoje dva razloga – interes i prestiž.
Što se tiče interesa, Evropska unija u svojim fondovima ima neke programe koji su “rezervisani” samo za mjesta koja imaju status grada. Mjesta poput Srebrenika, Gračanice i Konjica su obilno koristili svoj status kako bi aplicirali (i dobijali) neka sredstva iz Evropske unije.
Za ovo, ipak, ima i druga strana. Ruralna mjesta su također od određenog interesa za Evropsku uniju. Tu vrijedi istaći status Budimpešte, glavni grad Mađarske. Velike dijelove ovog grada, koji je dom za čak 1,7 miliona stanovnika, vlasti Mađarske su proglasile ruralnim, kako bi imali bolji pristup EU fondovima.
Važan je aspekt i prestiža. Dovoljno govori činjenica da je u februaru 2022. godine, po dobijanju statusa grada, danas gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović odmah je potpisao saopštenje za medije sa svojom novom titulom.
Imati status grada je definitivno najviše pitanje prestiža i časti, imajući u vidu da suštinskih promjena nema, ali i kao što smo mogli vidjeti sa statusom Novog Travnika, može biti i pitanje političke borbe i nadmetanja, kao što je to slučaj s velikom većinom stvari u Bosni i Hercegovini.
