Ilustracija: Pixabay
Solarne elektrane u Bosni i Hercegovini sve češće se prave za vlastite potrebe na krovovima kuća, posebno nakon najava o poskupljenju električne energije. Cijene solarnih panela u stalnom su padu u posljednjih deset godina, ali troškovi mogu varirati i zavise od mnogo faktora, poput veličine sistema, tipa krova i vrste solarnih panela.
Više od 97 posto građana Federacije Bosne i Hercegovine zainteresirano je za izgradnju solarnih elektrana za vlastitu potrošnju – prosumeri, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja koje je proveo Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK). Istraživanje je pokrenuto 4. septembra 2023. godine.
Da li je moguće da toliko građana želi proizvoditi struju za svoje potrebe, a ni ulaganja u instalaciju solarnih krovnih panela nisu mala, pitali smo Damira Miljevića iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju.
– Ovo je bila anketa pasivnog tipa, što znači da morate pristupiti web stranici da popunite anketu. Zato i jesu rezultati spomenute ankete ovakvi, s obzirom na to da nikada nije vršeno terensko istraživanje prema nekom reprezentativnom uzorku. Moj je osjećaj pošto sam stalno na terenu po cijeloj BiH jer radim na energetskoj tranziciji da najmanje 50 posto ljudi je zainteresovano za postavlaje solarnih panela na vlastiti krov – pojašnjava Miljević.
Postavljanje solarnih panela na krovove kuća nije jeftino, ali se isplati.
– Ko god je od građana u prilici, treba proizvoditi struju za svoje potrebe. Utvrđeno je da na krov kuće po jednom domaćinstvu je potrebno da se instaliraju solarni paneli snage oko četiri kilovata. To maksimalno može koštati po sadašnjim cijenama i sistemu ključ u ruke oko osam hiljada maraka! To je kupovina potrebnog materijala i ugradnja. Normalno je da cijene variraju, ali otprilike treba oko dvije hiljade maraka po jednom kilovatu instalirane snage – kaže Miljević.
U entitetu Republika Srpska i Distriktu Brčko BiH usvojen je zakon koji omogućava građanima da stavljaju solarne panele na svoje krovove, ali…
– Iako je zakon usvojen 2022. godine u martu istekli su svi rokovi za izradu podzakonskih akata, bez kojih se zakon ne može provoditi. U Distriktu Brčko nije urađen ni jedan podzakonski akt, a u RS-u od 12 podzakonskih akata usvojena su samo tri! To govori da oni koji kreiraju politike i zakone nisu svjesni o kakvoj koristi se radi za sve građane da proizvode struju za svoje potrebe. Podsticaji građanima za ugradnju solarnih panela u domaćinstvima, koliko znam, ulaze u sufinansiranje UNDP-a u nekoliko općina. Drugi izvor sufinansiranja trebao bi biti preko fondova za zaštitu okoline – rekao je Miljević.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima, kaže da su građani i mala privreda zainteresovani su da postavljaju solarne panele na krovove svojih kuća i proizvodne pogone jer energija je sve skuplja.
– U Federaciji BiH konačno je u septembru usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Da bi počela primjena ovog zakona, trebali bi se usvojiti podzakonski akti. Na podzakonske akte će se morati čekati najmanje šest mjeseci da se usvoje i tek onda će se tačno znati zakonska procedura postavljanja solarnih panela na krovove kuća – kazao je Žiško.
Rok trajanja solarnih panela je 25 godina. Mogu proizvoditi struju i poslije 25 godina s tim što im je efikasnost smanjena.
