Ilustracija: BHRT
Koliko smo daleko od demokratskog društva kada biramo političare?
Godinama je praksa u našoj zemlji, da oni koji obavljaju određene funkcije nerijetko nemaju potrebne kompetencije. Dodatno zabrinjava da su kandidati za ministarske pozicije svakim mandatom sve sporniji. U Republici Srpskoj skoro odmah nakon imenovanja smijenjena su dva ministra, dok je treći bio upitan. U Federalnoj vladi nerijetko izostaju bilo kakve provjere ministara. Pitali smo upućene koliko smo daleko od demokratskog društva kada biramo političare.
Stranačka iskaznica, podobnost, bliskost sa vrhom stranke, makijavelistički pristup, neke su od potrebnih osobina ukoliko želite dobru političku funkciju. Osvrtom na godine iza nas nažalost nekima su ovakve želje postale i realnost. Pravni ekspert Vlado Adamović, podsjeća da se u demokratskim društvima primarni faktori političara odnose na moralnost čovjeka, etičku pripadnost i stručnu sposobnost.
“Tek sekundarni faktori su politička pripadnost. Kod nas je već dugo to zamjenjeno. Politička pripadnost se stavlja na prvo mjesto i onda rezultate imamo kakve imamo. Ono što svi u osnovi traže jeste da čovjek koji to radi mora znati šta radi. To je preduslov svega. Na drugoj strani važi prezumpcija nevinosti. U različitim propisima različito interpretirano u kom momentu se neko čini etički nepodobnim za obnašanje određene funkcije. Mi u tom pogledu politiku ne njegujemo na način kako to demokratska društva rade. Neko ko je u etičkom problemu u odnosu sa društvom, on u biti daje ostavku i ne kandiduje se, a ne obratno.” – kaže Adamović.
Predizborna stranačka obećanja, sušta su suprotnost onome što građani dobiju nakon izbora, kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a:
“Realnost je sasvim drugačija i to je jedan od razloga i zašto mi i nemamo uspješne izvršne vlasti u BiH. Koliko se drži do određenih pozicija. Ja ću uzeti ministarstvo pravde koje je za mene jako s obzirom da težimo da budemo država vladavine prava. U TK dva mandata ministri pravde su bili pripravnici.”
Situacija je alarmanta jer se pogoršava, dodaje politički analitičar Srećko Latal:
“Sada bukvalno do najnižih pozicija u administraciji od kafe kuharica i kuhara i čistača i čistačica, to imenovanje mora de se vrši prvo po političkoj, pa onda po etničkoj liniji i to BiH vodi u ovaj haos i krizu.”
