Foto: Klix
Džinović navodi da je proces deminiranja kompleksan i skup te ovisi od donatorskih sredstava…
Zaostala neeksplodirana ubojna sredstva iz proteklog rata i dalje su opasnost u Bosni i Hercegovini, a posebno Tuzlanskom kantonu, gdje se pod minama nalazi 2,8 posto površine. Problem su i krađe oznaka, a dešava se i da građani (ne)svjesno obrađuju minirana poljoprivredna zemljišta.
U protekloj godini na području Tuzlanskog kantona od mina je očišćeno nešto više od 3,6 miliona kvadratnih metara zemljišta, što je najbolji rezultat na godišnjem nivou od početka procesa uklanjanja nekeksplodiranih ubojnih sredstava. Međutim, zabrinjava podatak da se pod minama još uvijek nalazi okvirno 70 miliona kvadratnih metara, odnosno 2,8 posto površine.
“Tokom prošle godine na području Tuzlanskog kantona je pronađeno i uništeno okvirno devet hiljada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ukupna deminirana površina od završetka rata je negdje 36 miliona kvadratnih metara te nas čeka ozbiljan i složen posao”, kaže direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Mirza Džinović.
Oružane snage BiH su na području ovog kantona očistile 1, 6 miliona kvadratnih metara površine, a deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite su uradili okvirno 140 hiljada kvadratnih metara. Džinović navodi da je proces deminiranja kompleksan i skup te ovisi od donatorskih sredstava.
“Imamo sreću da sa misijom OSCE-a radimo projekat Majevica bez mina, za koji su obezbijeđena sredstva od 8,7 miliona eura od donatora Njemačke vlade. Na tim poslovima rade dvije najistaknutije kompanije u jugoistočnoj Evropi, Oni rade deminiranje na području Sapne, Teočaka i Čelića, a u taj projekat su uključene i općine Ugljevik i Lopare”, dodao je Džinović, naglasivši da poseban angažman daje BH MAC u skladu sa svojim resursima i mogućnostima.
Može li BiH biti čista od mina za četiri godine?
Strategija Vijeća ministara BiH predviđa da će kompletna teritorija naše zemlje do 2027. godine biti potpuno očišćena od mina, što je prilično ambiciozno, ukoliko se uzme u obzir intenzitet radova na terenu.
Naime, od završetka rata do danas u Tuzlanskom kantonu je deminirano tek nešto više od trećine zemljišta zagađenog minama, a ukoliko se nastavi dosadašnjim tempom, najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH bi od mina mogao biti čist tek za 20 godina.
“Mi sad možemo garantirati da ćemo imati ozbiljnih pet projekata na području TK. Uz neku dinamiku Civilne zaštite i Oružanih snaga, imat ćemo bolji rezultat. To je nešto što je dosta bolje nego je bilo. Koliko će trebati još godina, ovisi od mnogo faktora kao što su sredstva donatora”, nastavio je Džinović.
Prošle godine na području TK, tačnije na lokalitetu Trepale kod Lukavca, zabilježena je jedna minska nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala.
Prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dogodilo se više od 200 minskih nesreća u kantonu, u kojima su poginule 123 osobe, a teže i lakše je ranjeno njih 136.
Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak kao najzagađenije sredine
Danas su uglavnom nedeminirana nepristupačna područja koja se ne nalaze u blizini naseljenih mjesta, infrastrukturnih objekata i slično, a Općine Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak i dalje se vode kao najzagađenije sa najvećim procentom sumnjive površine u odnosu na ukupnu površinu općine.
Prema dostupnim podacima, više od 95 posto minskih polja u Bosni i Hercegovini je obilježeno, međutim i dalje je prisutan trend otuđivanja upozoravajućih znakova, što čine neodgovorne osobe koje svjesno u opasnost dovode ostale građane.
“Pozivamo stanovništvo da maksimalno vodi računa o svim obilježenim površinama sa adekvatnim znakovima te da ne ulaze u takve lokacije. To su najčešće šume, pašnjaci i poljoprivredna dobra. U prethodnim godinama smo imali veliki broj povrijeđenih i poginulih osoba”, upozorava Džinović.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, , u našoj zemlji je za 25 godina od mina smrtno stradala 621 osoba, dok je teže ili lakše ranjeno njih 1.151.
