Foto: federalna.ba
Hasan Ahmetlić je, poput mnogih peradara u našoj zemlji, vlastitim ili sredstvima iz komercijalnih kredita gradio objekte i razvijao posao…
Iako, upošljavajući više od 20.000 radnika i posredno tri puta toliko kooperanata, u državnu kasu na ime poreza i doprinosa godišnje uplati više od 45 miliona maraka, peradarska proizvodnja, posebno u Federaciji BiH, ne uživa podršku vlasti kakvu zaslužuje. Dokaz za ovo je i novi Nacrt programa novčanih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. prema kojem su, unatoč rastu budžetu resornog ministarstva za 60 posto, sredstva na ime poticaja za peradarstvo ostala gotovo ista, zbog čega peradari negoduju i najavljuju radikalne mjere.
Hasan Ahmetlić je, poput mnogih peradara u našoj zemlji, vlastitim ili sredstvima iz komercijalnih kredita gradio objekte i razvijao posao. Na nelegalnoj deponiji smeća uz rijeku Usoru u Tešnju u savremene farme za uzgoj pilića kapaciteta 110.000 investirao je milione. Pomoći države, kaže, ni moralne, nije bilo.
„Ništa! Sve iz svojih sredstava. Od Mjesne zajednice do Općine niko mi nije došao da me bodri. A što se tiče Kantona, dolazili su iz Kantona, iz Općine niko“, ističe Ahmetlić.
Za razliku od proizvođača mlijeka ili meda, peradari su tek od prošle godine obuhvaćeni federalnim programom poticaja od deset feninga po kljunu. Iako je budžet Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva povećan za 60 posto, peradari nemaju razloga za zadovoljstvo.
„Od budžeta od 164 miliona oni su nam odvojili jedva milion i po i to je za nas neprihvatljivo“, naglašava Mevludin Kahvedžić, potpredsjednik Udruženja peradara FBiH iz TK-a.
Predsjednik Udruženja peradara FBiH Pero Nikić kaže kako su peradari očekivali proporcionalan rast za sve kulture. Međutim, napominje, peradarstvo je doživjelo stagnaciju.
„Ako smo došli u poziciju da budžet raste, sasvim prirodno je da to prati i sektor peradarstva“, poručuje Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacije peradara/živinara u BiH.
Prošle godine s federalnog nivoa peradari su imali poticaj od 10 feninga po kljunu, a ove godine to je za dva feninga više s limitom od 240.000 brojlera na godišnjem nivou.
„Povećanje nije ni deset posto, a sve komponente u odnosu na prošlu godinu su poskupjele za 40 posto“, podcrtava Mesud Pinjo, sekretar Udruženja peradara FBiH iz KS-a.
Pinjo ističe da vlasti u Federaciji nemaju razumijevanja za enormno povećanje cijena energenata, te da za razliku od RS-a, peradari u FBiH struju plaćaju po industrijskoj cijeni. Farme do 30.000 brojlera već se zatvaraju. Ostale opstaju zahvaljujući razumijevanju prerađivača.
„Bojim se, kako vrijeme odmiče, da to neće biti dovoljno. Crpimo kapacitete koje imamo i bez pomoći države bojim se da ćemo ovo sve dovesti u pitanje“, poručuje Jabandžić.
„Nas bi zadovoljilo nekih 15 feninga s federalnog nivoa po kljunu, a limit može ostati na 240.000“, dodaje Kahvedžić.
U suprotnom, smatra Pero Nikić, peradarstvo neće imati priliku za spas, a peradari će, ističe, morati svoja prava tražiti na neki drugi način.
Opravdano je pitanje kome je, u vremenu kada je proizvodnja hrane važnija nego ikada, u interesu da ovaj sektor stagnira i propada. Možda odgovor zna Hasan Ahmetlić, vrijedni farmer s početka naše priče:
„Možda se i tuši domaća proizvodnja, u interesu lobija.“
