Ilustracija: Shutterstock
Nasuprot politike bh. realnost – nedostaje nam radne snage. Iako gotovo da nema zemlje u Evropi, Aziji, Africi, pogotovo na Bliskom Istoku u kojoj jugoslavenski radnici nisu dizali zgrade, gradili puteve, mostove, hidreocentrale, a nerijetko i cijele gradove, situacija je sada drugačija. Prostori nekadašnje zajedničke države posljednjih godina puni su radnika iz Bangladeša, Indije, Pakistana, Turske, Kine. Konzorciji iz ovih zemalja gotovo da su nezaobilazni u svakom tenderu. A tako će, izvjesno je, biti u idućim godinama.
Otkad je Evropska unija otvorila granice za bh. radnike, u Bosni i Hercegovini sve je teže naći kvalitetnog majstora. I zaista, desetine hiljada radnika svoj hljeb zarađuje na prostoru Zapadne Evrope. Za to vrijeme, Bosna i Hercegovina otvara se stranim radnicima. Na taj način pokušava se nadoknaditi manjak radne snage. No, jesu li trenutne kvote za produženje i novo zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini dovoljne?
“Kvote koje odobrava država su nedovoljne. S druge strane, država pita zašto odobrene kvote ne koristimo i tu dolazimo do ključnog problema. RS uglavnom iskoristi planirane kvote zato jer su blagovremeno donijeli propise o zapošljavanju stranaca, o posredovanju u zapošljavanju i druge koje vrlo pojednostavljuju proceduru. Federacija je prekomplikovana i procedure za stranog radnika traju šest mjeseci i duže”, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom prošle godine stranim radnicima izdato je ukupno 3.780 radnih dozvola, od čega 1.645 koje se računaju u kvotu. Poslodavci poručuju da su njihove potrebe daleko veće.
“Za sljedeću godinu na zahtjev Ministarstva civilnih poslova iskazali smo interes za oko 10.000 radnih dozvola u FBiH, ali ako sve ne bude pratila i prilagodba sistema, promjena zakonskih propisa, olakšane procedure, od toga neće biti puno koristi ni za privredu ni za državu”, poručuje Nenadić.
“Ono što je izvjesno, u narednim godinama broj radnih dozvola za strance će biti sve veći. Naše procjene su da će se one kretati u nekoliko desetina hiljada. Ono što je bitno, ti ljudi će doprinijeti ekonomskom rastu RS i BiH i učiniti stabilnijim sistem socijalne zaštite”, ističe Saša Aćić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
A osim ekonomskog rasta, uz domaće, strani radnici trebali bi donijeti i poboljšanje kvaliteta usluge. Sudeći prema mišljenju poslodavaca, bojazni da će zbog njihovog dolaska položaj domaćih radnika biti lošiji za sada nema. I dok naša država postaje sve interesantnija strancima, bh. radnici se ipak češće odlučuju za odlazak na rad u inostranstvo.
