Foto: Klix
Ronioci iz Modraca izvukli hrpe smeća…
Jezero Modrac koje se nalazi na prostoru Lukavca nekada je slovilo za jedno od najljepših u Bosni i Hercegovini, a bilo je i među najvećim akumulacijama u bivšoj Jugoslaviji. Nažalost, ljudska ruka uspjela ga je u velikoj mjeri uništiti, iako je njegov značaj i danas nemjerljiv.
Lukavačko jezero Modrac slovi za jednu od najvećih akumulacija na prostoru bivše Jugoslavije. Nastalo je 1964. godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac nadomak Lukavca. Svoj turistički procvat je doživjelo devedesetih godina prošlog vijeka kada je predstavljalo jednu od nezaobilaznih turističkih destinacija u našoj zemlji.
U to vrijeme organizirana su brojna prvenstva u motonautici, jedrenju na dasci, kajaku na mirnim vodama te neizostavnom sportskom ribolovu, po kojem je ovo jezero i postalo prepoznatljivo.
Pješčane i lijepo uređene plaže sa skakaonicama, sportskim terenima i dječijim igralištima činile su poseban užitak za brojne kupače koji su spas od ljetnih vrućina tražili upravo na ovom jezeru.
“Sjećam se nekadašnjeg perioda kada je Modrac predstavljao predivno jezero. U to vrijeme moja rodbina iz Mostara uglavnom je dolazila na ovaj lokalitet, kako bi ljetovali”, kaže za Klix.ba Amira Kunto iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koja Modrac pamti iz perioda u kojem je imao svoje najljepše izdanje.
Međutim, danas je slika znatno drugačija. Plaže su zapuštene i uglavnom zatrpane smećem, od skakaonica su ostale samo konstrukcije, uglavnom obuzete korozijom, zbog raznih kontaminacija voda nije za kupanje, a nekolicina posjetitelja koja boravi na ovom području iza sebe ostavlja nagomilane hrpe smeća.
“Strašno je da danas imamo situaciju u kojoj se kanalizacija prostire do polovine jezera, iz okolnih kuća, ali i ugostiteljskih objekata koji su izgrađeni”, nagašava Kunto.
Ekolozi kontinuirano ukazuju na značaj ovog lokaliteta, a nerijetko obavljaju i akcije čišćenja obala, ali i same unutrašnjosti jezera. U svojoj borbi su istrajni i pored činjenice da oni ne mogu očistiti koliko nesavjesna ruka može donijeti otpada.
“Značaj jezera Modrac je ogroman, uz njega se nalazi i fabrika vode i meni je žao jer ga danas gledamo u ovakvom stanju. Meni kada dođu gosti, ja ih na ovo područje dovedem u večernjim satima. Sjednemo u restoran te se oni dive kao da su na moru, a dnevna slika je znatno drugačija”, ističe Kunto.
Jedna od akcija čišćenja održana je i ove subote, a u njoj su učestvovali članovi Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, Eko ronilačke grupe invalida iz Lukavca te građani i ribolovci koji Modrac smatraju veoma značajnom destinacijom.
“Nažalost, mi bacamo smeće gdje stignemo, a trebalo bi biti sasvim suprotno. Kada je riječ o jezeru Modrac, mi predstavljamo najveće zagađivače. Utjecaj ljudi na prirodu je svakoga dana sve katastrofalniji”, navodi Kunto, istaknuvši da se projekat realizira u saradnji sa mladima iz četiri bh. grada kojima nastoje ukazati na značaj ekologije i realizaciju ekoloških akcija.
Bilal Šarić iz Eko ronilačke grupe invalida iz Lukavca kaže da obalu i dno jezera Modrac kontinuirano čiste već devet godina. Posljednja akcija obavljena je u oktobru prošle godine, a četiri mjeseca kasnije stanje je katastrofalno.
“Mi čistimo i ostala jezera, ali definitivno nas uvijek najveće količine smeća dočekaju na Modracu. Jedan dio donese voda i uglavnom je riječ o plastici, međutim, iznad samog nivoa dočeka nas velika količina otpada koju donesu nesavjesni građani. Ponekad se i mi upitamo da li ima svrhe čistiti, ali je naša ekološka borba uvijek jača te nastojimo mjesto učiniti ljepšim”, kaže nam Šarić.
Eko ronilac Amar Jaraković već treći put čisti područje Modraca. Priča nam da skupa sa svojom ekipom ne odustaje od borbe za ljepše i čišće jezero.
“Kada je riječ o ronjenu, voda je prilično mutna što nama predstavlja problem, ali se trudimo sve očistiti. Prilikom akcija u vodi pronalazimo olupine čamaca, flašice, kofere i ostale vrste otpada. Ovom prilikom bih zamolio sve nas da kupimo po jednu kesu koja košta deset feninga i da u nju ubacimo seće, povezemo ga sa sobom i bacimo u kontejner. Na takav način svi bismo mogli doprinijeti očuvanju jezera”, poručuje Jaraković.
Naš raniji sagovornik Bilal Šarić navodi da Modrac raspolaže prirodnim resursima koji imaju potencijala za iskorištenje u pravom smislu te riječi. Smatra da bi ovaj lokalitet ponovno mogao postati turistički biser, kakav je bio nekada.
“Zbog smeća, ovdje nije zahvalno dovesti bilo koga. Za ronjenje nije prikladno jer je mutno, a nekada je bilo sa izuzetno bistrom vodom. U dogledno vrijeme ono može postati idealno, posebno za jedrenje, kajak, kanu i ostale vodene discipline”, navodi Šarić, istaknuvši da je i pored svih problema jezero i dalje bogato ribljim fondom i to zahvaljujući ribološkim društvima koji rade na njegovom očuvanju.
Prema ranijim podacima ekoloških udruženja, u slivu akumulacije Modrac nalazi se 150 divljih deponija, a 58 posto stanovništva sa područja koje gravitira jezeru nije uključeno u redovan odvoz otpada. Otpad uglavnom završava na obalama potoka, rijeka, rječica, kao jezerskih pritoka te na koncu većina smeća se nađe u samom jezeru i njegovoj okolini.
