Šta će izgradnja autoceste značiti privrednicima u Tuzlanskom kantonu…
Tuzlanski kanton u saobraćajnoj blokadi se nalazi više od 20 godina, a dotrajala putna infrastruktura velike probleme stvara privrednicima, koji s nestrpljenjem očekuju najavljeni početak izgradnje prve dionice autoceste od Tuzle do Brčkog, odnosno Orašja.
U protekle dvije decenije najmanje pažnje posvećeno je Tuzlanskom kantonu, koji nema izgrađen nijedan centimetar brze ceste ili autoputa, iako se iz ove regije naše zemlje najviše izdvaja za tu namjenu.
Dotrajale saobraćajnice veliki problem stvaraju privrednicima, posebno prijevoznicima kojima bi velika olakšica bila u sanaciji postojećih, ali i izgradnji novih putnih pravaca.
Godinama se priča o izgradnji autoceste Tuzla – Brčko – Orašje, a da bi se ona dijelom mogla realizirati u ovoj godini optimistično su najavili iz Autocesta Federacije BiH. Naime, kako su kazali iz ovog preduzeća, početak radova na izgradnji dionice autoceste od Tuzle do Maoče trebala bi početi u drugoj polovini ove godine.
Riječ je o dionici koja bi se prostirala od tuzlanskog prigradskog naselja Mihatovići, obuhvativši dio pravca u dužini od deset kilometara do naselja Previle. Najavljeni početak radova pozdravljaju iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, navodeći benefite koje će privrednici osjetiti realizacijom prvog dijela projekta, a zatim i ostalih segmenata do Brčkog, odnosno Orašja.
“Značaj izgradnje prvenstveno dijela autoceste je nemjerljiv jer bismo skratili put sa dosadašnjih 72 na okvirno 63 kilometra, a također bismo ubrzali i naš izlazak u Evropsku uniju. Također, Tuzla i Tuzlanski kanton bi postali jedna investicijska lokacija koja bi donijela velike mogućnosti, s obzirom na industrijsku tradiciju koju imaju”, kazao je za Klix.ba predsjednik Privredne komore TK Nedret Kikanović.
U kakvom su položaju tamošnji privrednici najbolje pokazuje činjenica da na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH od 1968. godine nije napravljen nijedan kilometar novog puta.
“Naša prijevoznička preduzeća imaju najveće kapacitete u Bosni i Hercgovini, što govori da su oni izuzetno sposobni za obavaljenje posla i u ovako teškim uslovima. Trenutno su u nezavidnom položaju, a možemo zamisliti samo kakvi bi njihovi rezultati bili da autocestom mogu doći do Brčkog ili Orašja”, ističe Kikanović.
Dolazak do Brčkog, odnosno Orašja privrednicima iz tuzlanske, ali i ostalih regija naše zemlje znači i granicu sa Evropskom unijom.
“Izlaskom na Savu mi zapravo izlazimo u Evropsku uniju, ali i prema Istoku, odnosno Turskoj gdje su već formirane autoceste. Privreda bi dakle osjetila velike prednosti, a uz to bismo bili znatno konkurentniji na tržištu, ali i primamljiviji za investitore”, naglašava Kikanović.
Za realizaciju desetokilometarske autoceste Vlada Federacije BiH već je osigurala 134 miliona konvertibilnih maraka, od čega je dio namijenjen za eksproprijaciju zemeljišta koji se nalazi u privatnom vlasništvu. A upravo eksproprijacija bi eventualno mogla biti problem, s obzirom na to da svi mještani nisu zainteresirani za naknadu u zamjenu za davanje zemljišta.
Izvršni direktor Sektora za projektovanje i građenje Autocesta FBiH Ešef Džafić kaže da je Federalna vlada donijela rješenje i odluku o proglašenju javnog interesa dionice koju pokriva autocesta.
“Ovo je veći interes od bilo kojeg drugog, a sve ono što je u zoni označeno linijom eksproprijacije bit će izvršeno, uz davanje pravične naknade svakom vlasniku parcele. Imajući dosadašnje iskustvo u Autocestama FBiH, a koje je ogromno, možemo reći da nismo nailazili na značajnije probleme. Svakako da bude pojedinačnih, a vrlo mali broj slučajeva završi na sudu. Većinom svi budu zadovoljni ponuđenom cijenom za otkup, a koja se daje na osnovu procjene vještaka”, ističe Džafić.
S druge strane, putna blokada između Tuzle i Sarajeva trebala bi biti razbijena rekonstrukcijom i modernizacijom dijela magistralnog puta M18, na potezu od grada soli do Kladnja, u dužini od 58,8 kilometara.
Ukupna vrijednost ovog projekta je 155 miliona eura, a o prvom njegovom dijelu, koji se odnosi na obilaznicu oko Živinica, počelo se govoriti prije dvije godine. Međutim, do danas, početak realizacije nismo dočekali.
