Svjetski dan pismenosti (Foto: AA)
Istraživanja koja provodi Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) pokazuju da je porastao broj desetogodišnje djece koja ne mogu čitati i razumjeti jednostavan tekst, sa 57 posto u 2019., na čak 70 posto u 2022. godini.
Povodom Svjetskog dana pismenosti, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu organizovao je okrugli stol na temu “Inovacije u obrazovnom procesu i sadržaji nastave maternjeg jezika u osnovnim i srednjim školama”, a u vezi s aktuelnim procesima obrazovne reforme.
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu obilježava Svjetski dan pismenosti u skladu sa ovogodišnjom temom koju je definirao UNESCO: “Promoviranje pismenosti za svijet u tranziciji: Izgradnja temelja za održiva i mirna društva”.
Ovom temom teži se ka obrazovanju i kroz cjeloživotno učenje uz isticanje uloge pismenosti u izgradnji inkluzivnijeg, mirnijeg, pravednijeg i održivijeg društva.
“Problemi koji se pojavljuju u javnom diskursu u kontekstu sagledavanja procesa kurikularne reforme, pokazali su da imamo nepismenosti i kod onih koji kreiraju reformu i kod onih koji čitaju taj tekst. UNESCO nam je dao podatak da u zemljama sa nižim razvojem imamo desetogodišnju djecu koja nemaju kompetenciju pismenosti, da pročtaju ili ispravno razumiju kraći tekst. taj procenat je do neke godine bio do 50 posto, a u prošloj godini je registrovano 70 posto takve djece u zemljama u razvoju”, rekao je direktor Instituta za jezik Jasmin Hodžić.
Ministrica za odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo Naida Hota-Muminović govorila je o kurikularnoj reformi i promjenama u nastavnom planu i programu u školama.
“Mi smo govorili o grupisanju predmeta u nastavnom planu. I dalje smo u potpunosti i u odluci i u komunikaciji zadržali istu školsku terminologiju koja je poznata kada govorimo o nastavnim predmetima. Rekli smo da smo određene predmete grupisali u određena područja, bez da su predmeti izgubili svoj integritet. Ovo je urađeno samo za prvu trijadu osnovnog obrazovanja devetogodišnje škole. Govorimo o prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Poenta je da učenicima pogotovo najmlađeg uzrasta, damo priliku da jednu temu obrade kroz različite predmeta unutar jednog područja, ali da područja između sebe imaju poveznicu”, pojasnila je Hota-Muminović.
Istakla je da “znamo da nam je potrebna promjena i to pokazuju i međunarodna istraživanja”.
“Kao roditelj znam da nam treba promjena u podučavanju i načinu učenja. Pitanje da li nam uopšte treba reforma je suvišno pitanje. Mi se moramo mijenjati istom brzinom kako se mijenja svijet. Krenuli smo u implementaciju kurikularne reforme prošle godine. Ovo je tek početak. Kurikularna reforma je obrazovna reforma, po vrsti društvena i za takve reforme treba puno strpljenja i vremena”, naglasila je Hota-Muminović.
Mirela Omerović s Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, autor više publikacija vezanih za proces obrazovne reforme zasnovane na ishodima učenja, kazala je da je pojam pismenosti vezan za razvoj civilizacije.
“Predstavlja javno dobro i temelj je svake kulture. Pismenost možemo razumijevati barem na dva načina, kao elementarnu pismenost i pismenost kao jedan krovni termin koji se odnosi na ukupne aktivnosti pismenih ljudi. Funkcionalna pismenost podrazumijeva korelacije među svim predmetima. Činjenica da neko zna čitati i pisati ne znači automatski da može pročitati i razumjeti svaki tekst, kao što ne može ni napisati svaki tekst. Znamo da naši učenici uče čitati i pisati, nauče čitati i pisati, ali mnogi od njih negdje na kraju srednjoškolskog obrazovanja zapravo se svaki put zapitaju kako će napisati tekst, kada mu date da napiše molbu ili žalbu, on stane”, navela je Omerović.
Smatra da se to dešava jer jezičke teorije nisu u dovoljnoj mjeri stavljene u funkciju.
Okruglom stolu su prisustvovali i Alica Arnaut s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, lingvista i autor više publikacija vezanih za proces obrazovne reforme zasnovane na ishodima učenja i Ismail Palić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao jedan od vodećih bh. lingvista, autor više studija o jeziku i školstvu.
Ideja o obilježavanju Svjetskog dana pismenosti javila se 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. septembra, a 17. novembra 1967. godine utemeljio ga je UNESCO s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa velik dio svjetskog stanovništva.
