Foto: Pixabay
Dok je u eurozoni prošle godine došlo do povećanja cijena satnice rada za šest odsto, u Republici Srpskoj satnica nije definisana, jer ne postoje granski kolektivni ugovori. Ista postoji u Federaciji BIH, ali sindikalci kažu da svako jednocifreno procentualno povećanje ne bi efektivno imalo ništa, jer su u evrozoni- i više od šest puta veće nego u našoj zemlji.
Ako bi pokušali u RS izračunati minimalnu satnicu rada to bi izgledalo ovako: Minimalna plata od 673 marke podijeljena sa minimalnim brojem radnih dana iznosi oko 30 maraka koji se dijele na osam sati dnevno i dobije se da sat rada košta minimalno oko 3 marke i 80 feninga.
U FBiH, koja za razliku od RS ima granske kolektivne ugovore i definisanu satnicu, sindikalci bi povećanje satnice od nekoliko procenata smatrali mizerijom. Rješenje je jedino, navode, povećanje minimalne plate.
“Najniže satnice u granskim kolektivnim ugovorima su u oblasti tekstila i iznose 3,45KM, a najvece u metalskoj industriji gdje je to 4,40. Povećanje od šest odsto, recimo u evrozoni, je prihvatljivo jer su tamo plate par hiljada evra, a kod nas šest odsto ne bi predstavljalo ništa osim mizerije” – kaže Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
“Ljudi rade abnormalan broj sati, norme su strašne i rade isključivo za minimalnu platu. Te žene i ljudi koji rade, su više u nekom robovlasničkoj sredini.” – govori Dražan Pejaković iz UG “Radnički pokret”.
Mizerne plate teško mogu pokriti troškove života, a ako je vjerovati pesimističnim prognozama ekonomista, koju je uzrokovala najnovija svjetska bankarska kriza, ponovo nas očekuje rast cijena hrane. Tu će, vjeruju pojedini stručnjaci, ipak ulogu odigrati zakon tržišta.
“Ne možete očekivati da će svako povećanje imati refleksiju sa odgovrajućom tražnjom. Upravo su ti tržišni mehanizmi su oni koji će uticati na kontrolu cijena u određenoj mjeri.” – navodi Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Alarmantan je i podatak da je potrošačka korpa u BiH za prošli mjesec iznosila 2.900 maraka. Minimalna plata u oba entiteta pokrije tek nešto više od petine ovog iznosa.
