Foto: EPA-EFE
Stranice jednog od najstarijih primjeraka Kur’ana i slika koja se naziva uzbekistanskom Mona Lisom su među izloženim eksponatima nove izložbe pariskog Muzeja Louvre.
Izložbu “Sjaj uzbekistanskih oaza” čini više od 170 eksponata koji daju uvid u prošlost zemlje. Između ostalog, izložene su poznate zidne slike, budističke skulpture i predmeti iz svakodnevnice drevne civilizacije.
Kokustos izložbe je arheolog Rocco Rante koji od 2009. vrši iskopavanja u uzbekistanskoj kulturnoj oazi Bukhara. Riječ je o području koje je nekada bilo trgovačko čvorište na Putu svile. U tom dijelu svijeta se Mediteran povezivao s dalekim istokom.
Posebno je interesantan Kur’an Katta Langar, jedan od najstarijih sačuvanih rukopisa ove vjerske knjige na svijetu, a koji datira iz ranog islamskog perioda. Stoljećima je bio čuvan u mauzoleju jednog malog sela na vrhu planine.
“Uz pomoć i podršku naših uzbekistanskih kolega dali smo na uvid i obnovili jedan od najstarijih Kur’ana, iz 8. stoljeća, što je veliko otkriće”, istakao je arheolog Rante.
Izložba je nastala partnerstvom Muzeja Louvre i Fondacije za razvoj umjetnosti i kulture Uzbekistana. Ova izložba je svojevrsno političko i historijsko putovanje Uzbekistanom. Njome se daje uvid u to šta se u ovom dijelu svijeta dešavalo 1.600 godina, i to od prvog stoljeća.
Prema riječima kokustosa i bivšeg direktora za islamsku umjetnost u Muzeju Louvre Yannicka Lintza, Put svile je u središtu izložbe u okviru koje je prikazano ono što je pronađeno na karavanskim rutama.
“Svi znaju da su ti putevi služili za ekonomsku razmjenu istoka i zapada, ali to su bili i intelektualni, umjetnički i tehnološki putevi”, naglasio je Lintz.
Očekuje da će izložba doprinijeti boljem razumijevanju perioda Aleksandra Velikog, Džingis Kana i Amira Timura poznatog i kao Tamerlan koji je osnivač velikog centralnoazijskog carstva u 14. stoljeću.
“Bilo mi je važno da posjetiocima prikažem da u ovom dijelu svijeta možemo imati kulturni, vjerski i umjetnički dijalog Kine, Indije i Irana, jer je Uzbekistan u središtu”, obrazložio je Lintz.
Blago izneseno na vidjelo
Muzej Louvre je sa stručnjacima iz Uzbekistana izvršio velike restauratorske radove na mnogim eksponatima. Između ostalih, predmet restauracije bila su vrata Gūr-i Amīr iz 14. stoljeća, a koja potiču iz Tamerlanovog mauzoleja u Samarkandu, gradu na jugoistoku Uzbekistana.
“Na vratima smo pronašli veliku ikonografiju koja predstavlja društvo Samarkanda. U središtu vrata pronašli smo detalje izrezbarenog božanstva. Posvuda možete vidjeti različite figure koje nešto daju ovom božanstvu”, objasnio je Rante.
Među sačuvanim uzbekistanskim slikama su monumentalni murali kneževske rezidencije Varakša, koji datiraju iz 14. stoljeća. Grad Varakša se nalazi na sjeverozapadu Bukhara, a nekada je bio pod okupacijom Sogdijanaca, drevnog naroda koji je živio na Putu svile.
Izložena je sogdijanska freska iz 8. stoljeća poznata kao “Slika ambasadora” koje prikazuju drevni grad Afrasiab. Dijelovi “Slike ambasadora” nedostaju i njeno značenje se djelomično razumije. Smatra se remek-djelom. Kako je kazao Lintz, “Slika ambasadora” je nacionalno blago uzbekistankog naroda, a on ga naziva uzbekistanskom Mona Lisom, piše CNN.
Klix
