Putna infrastruktura BiH među najlošijim i najopasnijim
Gužve, sporost, probijanje rokova, odroni, teške i česte saobraćajke.Sve su to prve asocijacije na kvalitet putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Iako je progutala milijarde kredita, pozajmica, grant sredstava i posebnih poreza i dalje je među najlošijim, ali i najopasnijim u regionu.
Koga god da pitate o stanju putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, dobit ćete očekivane odgovore. Nezadovoljni su i vozači i suvozači i putnici i pješaci.
Ceste koje ubijaju, tuneli koji se urušavaju, vozovi koje više skoro nigdje ne voze, luke bez brodova i aerodromi bez domaćih aviokomapnija… Okosnica je to saobraćaja u BiH. Ovako jadno stanje vlast nastoji uljepšati pričom o izgradnji ceste visokog ranga – Koridora 5C, čiji završetak nije ni na vidiku. Sve što se radilo i radi u ovoj oblasti, poručuju stručnjaci, pogrešno je, površno i malo, osim milijardi koje su potrošne na skromne rezulatate.
“U Bosni i Hercegovini se permanentno rade nekakve studije, nekakve strategije, planovi, ali je problem u tome što to sve skupa ne završava akcijom, što smo mi suviše komplikovani, što mi imamo procedure koje traju godinama da bi se nešto počelo graditi”, kaže Fadila Kiso sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Razlog za haotično stanje u oblasti putne infrastrukture moguće je tražiti i u nepostojanju stručnog vođenja ovog resora, kaže državni parlamentarac Milan Dunović.
“Vidimo da ministri prometa i na entitetskim nivoima i na državnom nivou zapravo se ne razumiju u saobraćaj. Misle da je to jedna zanimljiva i lagana grana. Međutim, saobraćaj je industrija i treba voditi računa o tome. To se u BiH godinama ne radi i rezultat je ovo što imamo danas”, ističe Dunović.
Da se stanje u ovoj oblasti mora hitno mijenjati, poruka je ovih dana i iz Transportne zajdnice.
“Proteklih 30 godina nije ulagano u željeznice i to se vidi. Fokus na modernizaciji željeznica je nešto što treba učiniti i u smislu zakonodavstva, ali i realizacije projekata u željeznici”, navodi Matej Zakonjšek iz Stalnog sekretarijata Transportne zajednice.
S obzirom na fenomenalni geoprometni položaj naše države, stručnjaci predlažu i izgradnju logističkih platformi i terminala kao samo jedno od mogućih naprednih rješenja.
“Pazite, to su velike količine roba koje bismo mi mogli da obrađujemo i gdje bismo mogli da imamo jako dobre prihode”, napominje Kiso.
Oživljavanje riječnog saobraćaja također je jedna od ideja od koje se u narednom periodu mnogo očekuje. Makar koliko i od koridora 5C, koji je nakon dvije decenije jedva na pola puta.
