U organizaciji Bosanskog filološkog društva, otvoreni su sedmi po redu Sarajevski filološki susreti. Temeljne ideje održavanja ovakve manifestacije potekle su iz potrebe da se brine o općem i zajedničkom dobru, te o jeziku kao temelju mišljenja.
Ovaj, kako kažu, praznik za nauku ima zadatak pokazati trendove lingvistike i nauke o književnosti. Jezik se smatra temeljem mišljenja, a brigom o njemu se nastoji brinuti i o društvu. Paleta izlagača je raznolika, a oni dolaze i iz zemalja regiona i iz ostatka Evrope.
„O lingvistici se mora mnogo govoriti. S obzirom na to da jezik kao takav, a i lingvistika, koja proučava jezik, stoji u identitetu svakog čovjeka, svake mjesne zajednice, svakog većeg područja i, naravno, države, pa i probija državne granice“, kaže Azra Hodžić-Čavkić, predsjednica Organizacionog odbora.
Ovi susreti predstavljaju mješavinu tema – kako lingvističkih i književnih, tako i naučnih i uskostručnih, i onih značajnih u širem društvenom kontekstu. Lingvistika obuhvata teme poput kreacije i modifikacije forme, te funkcije i značenja u jeziku, dok se književnost fokusirala na teme krize, egzila i dijaspore.
„Gramatika je nekad u 20. stoljeću bila zamišljena kao nešto dosadno. A sad se mi, mladi lingvisti, trudimo je napravimo pristupačnijom, zanimljivijom i vjerovatno je jedan od puteva i usporedba slavenskih jezika“, kaže Mladen Uhlik, naučni saradnik Instituta za slavenske jezike.
Ova manifestacija ujedno obilježava i 20. godina postojanja Bosanskog filološkog društva. Ovo je jedina konferencija međunarodnog karaktera koja se održava tradicionalno, a cilj joj je poslati poruku da je posebnom brigom o jeziku moguće ostvariti i dobru komunikaciju te razviti kompetencije za različite vrste poslova.
