Da li će 11. jula NATO donijeti odluku o raspoređivanju trupa u BiH?

Vijesti
Foto: Shutterstock

NATO se trenutno suočava s najopasnijim i najnepredvidljivijim sigurnosnim okruženjem od Hladnog rata. O tome će se 11. i 12. jula razgovarati u litvanskom Vilniusu, a jedna od tema na marginama samita će biti i Bosna i Hercegovina.

Kako Klix.ba saznaje, među članicama NATO-a već neko vrijeme se ozbiljno i sa pažnjom razgovara o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini nakon opasnih secesionističkih poteza koje je povukao predsjednik entiteta RS Milorad Dodik i krize koja prijeti da eskalira na Balkanu.

Za pet dana će se čelnici NATO-a sastati kako bi se pozabavili najhitnijim izazovima za Savez, dodatno ojačali NATO-ovo odvraćanje i odbranu i približili Ukrajinu Sjevernoatlantskom savezu.

No, čini se da članice NATO-a predvođene Sjedinjenim Američkim Državama pod svaku cijenu djelovati preventivno na prostoru Balkana i spriječiti destabilizaciju i secesionističke planove u režiji proruskog igrača Milorada Dodika i njegovih koalicionih partnera koji ga slijepo prate.

Tome u prilog ide izjava američkog predsjednika Joea Bidena koji je, tokom razgovora sa bh. ambasadorom Svenom Alkalajem, rekao da će u narednom periodu poduzeti određene stvari za boljitak Bosne i Hercegovine.

Ulazak NATO vojnika u Bosni i Hercegovinu s ciljem osiguranja stabilne situacije bi značilo aktiviranje Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma – Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja.

U Općem okvirnom sporazumu za mir, pod Aneksom 1A, piše:

“b. Podrazumijeva se i daje suglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeća (“NAC”) kroz zapovjedničko ustrojstvo NATO-a. One se obvezuju da će olakšati njihove operacije.Stoga se strane s ovim slažu i slobodno obvezuju da će u potpunosti poštovati sve obveze izložene u ovom Aneksu.

c. Podrazumijeva se i daje suglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da će modaliteti sudjelovanja tih država biti predmetom sporazuma između tih država sudionica i NATO-a”, navodi se, između ostalog, u Članku 1: Opće obaveze Aneksa 1A – Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja.

Svrha ovih obaveza je sljedeća:

“Uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan entitet neće ugrožavati drugi entitet niti protiv njega upotrijebiti silu, te vojne snage jednoga ili drugoga entiteta neće ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini djelovat će sukladno suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine”, navodi se, između ostalog.

Ne treba zaboraviti da je Milorad Dodik proteklog vikenda najavio nove udare na institucije BiH (SIPA, Sud i Tužilaštvo BiH) te, kako je rekao: “jačanje entitetske linije, šta god to značilo”.

I bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je nedavno pozvao međunarodnu zajednicu da sankcioniše Dodika i hitno pošalje interventne trupe na geostratešku najbitniju lokaciju – Brčko Distrikt.

NATO je davno poslao glasnu i jasnu poruku da je Zapadni Balkan region od strateške važnosti za NATO i da je NATO snažno posvećen regionu.

Komandant NATO štaba u Sarajevu, između ostalog, ima određena ovlaštenja i odgovornosti prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum), a one se uglavnom odnose na očuvanje integriteta i kohezije Oružanih snaga BiH.

Ne treba zaboraviti da je BiH i NATO gaje tijesne veze i da je opredjeljenje Sjevernoatlantskog saveza da pomogne u izgradnji mira, sigurnosti i prosperiteta države BiH.

Klix