Foto: Ademir Veladžić
Fadil Babić jedinstveni je primjer umjetnika, kovača iz BiH čiji radovi se mogu pronaći u njemačkim dvorcima poput Neuschwansteina, a zahvaljujući svom umijeću stigao je i do Vatikana.
Babić je rođen 1972. godine u Njemačkoj, a porijeklo vodi iz Velike Kladuše. U razgovoru za Klix.ba otkrio je da posljednje četiri godine živi na relaciji Bosna i Hercegovina – Njemačka (Evropska Unija općenito), a sve to zahvaljujući poslu kojim se bavi.
Naime, zanimanje ovog 51-godišnjaka je skoro “izumrlo”, a dodavši na to njegove sposobnosti i umijeće kovanja te dizajniranja i izrade nevjerovatnih predmeta od bronze i željeza – rezultat je da je veoma tražen za različite projekte na području Evrope.
Premda je rođen u Njemačkoj, Babić nam je otkrio kako se odlučio vratiti u Bosnu i Hercegovinu gdje ga je dovela ljubav prema korijenima, a odlučio je i sam posao kojim se bavi pokrenuti u našoj državi.
Fadil je po struci mašinski/industrijski mehaničar, a usavršavanjem i radom došao je do poslova umjetničkog kovanja s bronzom i željezom.
Pojasnio je da je započeo s varenjem, a da je s vremenom stekao osjećaj za izradu zahtjevnijih figura. Jedan od impresivnijih poduhvata koje je relizirao jeste kovanje replike žive osobe – muzičara kojeg je poznavao.
Babić je za Klix.ba u videu koji možete pogledati ispod pokazao unutrašnjost svoje radionice te podijelio kako izgleda sam procesa kovanja.
Govoreći o tome šta ga izdvaja od drugih kaže da je to kvalitet onoga što radi: “Dovoljno je pokazati moja prethodna djela da bi drugi znali koliko vrijedi ono što radim, a naravno tu je i ljubav prema samom poslu”.
Naglašava da je mali broj ljudi koji se bave kovanjem, posebno umjetničkim, dodatna šansa za njega te da je stalno zauzet.
Njegov opus obuhvata djela koja je radio za Vatikan, potom tu je slavni Neuschwanstein, dvorac Schonbusch u gradu Aschaffenburg, a crkva Wissensee od Babića je naručila posebnu figuru od bronze.
Izdvaja se i rad na restauraciji Venerine pećine koja je sagrađena dekretom kralja Ludviga II 1875. u parku palate Linderhof u Njemačkoj, a na jednoj od ustupljenih fotografija može se vidjeti i poštanski sandučić kojeg je dizajnirao za Erwina Mullera.
Radio je za kompanije poput Henkela, Sparkasse banku, a među njegovim djelima ističe se i spomenik koji simbolizuje ujedinjenost zajednice evropskih naroda i uvođenje eura.
