U povodu obilježavanja 30. godišnjice Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, večeras je u Galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena izložba fotografija iz fundusa Udruženja Ćiril Ćiro Raič.
Događaj je u sklopu Mostarskoga proljeća 2024. – Dana Matice hrvatske organiziran u suradnji s Hrvatskim domom hercega Stjepana Kosače.
Glavna tajnica Matice hrvatske Mostar Misijana Brkić-Milinković naglasila je kako ova izložba nosi veliku važnost i simboliku te da su na njoj uz fotografije Ćirila Ćire Raiča zastupljene i one koje su napravili njegovi sinovi.
– Fotografije Udruženja Ćiril Ćiro Raič, posebno one koje ćemo vidjeti većeras, svjedok su jednog vremena, podsjećaju nas na neka lijepa i manje lijepa prošla vremena, ali je Kosača ostala i bila tu i prije nas i bit će i poslije da priča generacijama koje dolaze – naglasila je Brkić-Milinković.
Po riječima Dalibora Nikolića, voditelja Galerije kraljice Katarine, na izložbi je predstavljeno oko 110 fotografija.
– Izložba je složena na principu povijesnog osvrta na samo zdanje, o čemu je tekst napisala prof. Tatjana Mićević – Đurić, a izloženo je oko 110 fotografija. One govore o toj hronologiji od početka šezdesetih pa do sadašnjeg vremena, prikazuju zgradu u raznim svojim stanjima, u stanju izgradnje, oštećenosti prilikom ratnih djelovanja, zatim požara nakon rata, te obnove. Hronologija ide u smjeru postava da se prikazuje zgrada prije i sad, kao i događaji – naglasio je Nikolić.
Povjesničarka umjetnosti Tatjana Mićević – Đurić istakla je u predgovoru kako je Kosača nezaobilazno mjesto u Mostaru koje je ostavilo svoj trag u životu i svijesti svakog Mostarca.
– ‘Kosača’ je dio nas, sastavni dio naših života. Taj objekt je prolazio zajedno s nama i s gradom sve ono što se u gradu i u našim životima odvijalo tijekom svih tih godina njezina postojanja. Jednako kako se uz taj objekt vežu lijepe uspomene stanovnika našega grada – promocije, festivali, proslave i sajmovi, uz nju se, što nam dio na ovoj izložbi prikazanih fotografija svjedoči, manifestiraju i oni drugi, nelijepi i neveseli događaji. Vidimo ‘Kosaču’ ranjenu pogocima granata u posljednjemu ratu. Sjetimo se kako su konvoji Dječje ambasade upravo s njezina parkirališta kretali vodeći djecu i žene van grada u aprilu i početkom maja 1992. godine. Sjetimo se i požara 1997. godine u kojemu je teško oštećena zgrada, osobito velika dvorana… A, onda vidimo fotografije kojima se dokumentira njezina obnova, uređenje i preporod… – napisala je u predgovoru Mićević – Đurić.
Mostarski fotograf Ćiril Ćiro Raič, dodaje Tatjana Mićević – Đurić, neraskidivo je povezan sa svim onim što se u proteklih trideset, a i cijelih šezdeset i više godina postojanja objekta, u Kosači događalo.
– Veći dio fotografija na ovoj izložbi, od kojih su neke primjeri vrhunskog fotografskog umijeća, djelo su tog malog, a velikog čovjeka koji je uvijek, s fotoaparatom u rukama, tražio najbolji kut, najbolje svjetlo, najbolji trenutak da ovjekovječi naš grad i ono što se u njemu događalo. U tom njegovom predanom i neumornom radu, kako se i vidi na ovoj izložbi, današnja ‘Kosača’, kao jedna od najvažnijih točaka kulturnog života grada, imala je vrlo važno mjesto. Srećom, njegov sin Vladimir, autor ostalih fotografija, nastavlja istim putom stvarajući i dalje neprocjenjivo blago uspomena dokumentarne vrijednosti koje će u nekim budućim vremenima svjedočiti o mjestu i važnosti ‘Kosače’ – napisala je Mićević-Đurić.
Inače, Ćiril Ćiro Raič rođen je 1936. godine u selu Strgonice, općina Konjic. U Mostar dolazi 1952. i u njemu završava fotografski obrt 1955. godine. Dobiva posao fotografa u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, u kojemu provodi cjelokupnu aktivnu karijeru. Zvanje majstora umjetničke fotografije stekao je 1975. godine, kada je primljen u članstvo Udruge primijenjenih umjetnika BiH i Jugoslavije. Ostvario je, za života, 67 samostalnih i sudjelovao na stotinama skupnih i tematskih izložbi u zemlji i u tuđinstvu. Preminuo je 12. februara 2011. godine.
Fena
