Foto: federalna.ba
Ostaci keramičkog posuđa, dijelovi ognjišta i nastambi iz bronzanog doba, ostaci koplja i keramike iz mlađeg željeznog doba, te stećci i artefakti iz kasnog srednjeg vijeka, nađeni su na lokalitetu Krčmarica na obroncima planine Ozren. Posljednjih dana privlače pažnju stručne javnosti. Prve procjene su da se radi o predhistorijskom naselju starom tri hiljade godina. To su, pored ostalog, razlozi zbog kojih bi ova planina morala i formalno biti proglašena zaštićenim područjem prirode, poručuju iz Koalicije za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine.
- Video pogledajte OVDJE.
Planina Ozren, koja bi uskoro trebala postati zaštićeno područje prirode, krije i do sada neistraženo kulturnohistorijsko naslijeđe. Pažnju stručne javnosti ovih dana privlači lokalitet Krčmarica u ozrenskom selu Gornja Paklenica, gdje su pronađeni pravi arheološki biseri.
“To je velika količina keramike koja je bila na svim mjestima, lagano isplivava. Osamdeset centimetara ispod tla nađena je tamnija crna zemlja. Tu je potvrđeno da se radi o vatrištu”, priča predsjednik Udruženja građana Staro naslijeđe Doboj Petar Tubić.
Keramičke fragmente Petar je uočio nekoliko godina ranije, ali njihova starost i porijeklo nisu do kraja istraženi, iako je za to i više nego dovoljno razloga.
“Pokazalo se da se tu nalazi jedno interesantno prahistorijsko naselje, čija se starost može procijeniti na period bronzanog doba, okvirno kazano, nekih 3.000 godina prije sadašnjosti. Keramika pokazuje da se tu živjelo i u mlađem željeznom dobu. Obližnji stećci svjedoče o intenzitetu života i tokom kasnog srednjeg vijeka”, objašnjava profesor arheologije mr. sc. Edin Bujak.
Ova lokacija, kaže profesor Bujak, nije registrirana u arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine i zato ju je sada nužno istražiti, dokumentirati i zaštititi. Uz odgovarajuću prezentaciju taj prostor može biti i mjesto edukacije, ali i turistička destinacija. To je bio i do sada, ali samo zbog prirodnih ljepota.
“Ljudi su, možda, ko zna koliko godina prolazili ovuda i nisu ni obraćali pažnju. Čitali su i gledali dokumentarne emisije o Egiptu, a ustvari imamo to tu oko sebe. Mi smo sami dio te historije i imamo dokaze da je ovdje postojao život”, ističe Tubić.
Priču o ovom lokalitetu pokrenuli su učesnici naučnoistraživačkog kampa „Mokra Megara“, koji su, proteklih dana, dok su istraživali ovu pećinu, bili smješteni na lokalitetu Krčmarica. Saradnja nevladinog sektora kroz naučnoistraživačke kampove, u konkretnom primjeru Udruženja „Staro Naslijeđe“ iz Doboja i „Fojničani“ iz Maglaja, tako je dobila još jednu dimenziju.
“Puno je toga još ovdje neotkrivenog i vrijednog, a mi nismo niti svjesni. Također promoviramo cijelu ovu priču o zaštiti prirode u ZDK-u, a evo sad naslanjamo i na RS zato što je to povezano, priroda je povezana, ne poznaje granice”, kaže Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani Maglaj.
Hana Rudež na milanskim pistama promovira bogatu prošlost BiH
Dok lokalitet potencijalnog predhistorijskog naselja Krčmarica čeka stručnu obradu, a onda i odgovarajuću zaštitu, nevladine organizacije okupljene u Koaliciju za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, uz podršku Svjetskog fonda za zaštitu prirode i Misije OSCE-a, još jednom domaćim vlastima pokazuju vlastima kako promovirati prave vrijednosti i kreirati priče za budućnost.
federalna.ba
