Poznato je da se na Kupresu, zahvaljujući bogatom biodiverzitetu, proizvode najkvalitetniji sirevi u BiH, ali i šire. O tome svjedoče brojna priznanja za kvalitet. No, Kupres je jedinstven i po tome jer se ondje, osim tradicionalnog, proizvodi i sir od narandže, limuna, pa čak i od kikirikija i čokolade. Ekipa BHRT-a posjetila je siranu Smaila Žilića, koji se prije deset godina, upravo zbog sira, iz Sarajeva s porodicom preselio u Kupres.
Na kupreškoj visoravni uspijeva više od tisuću različitih biljaka i idealno je područje za ispašu stoke. A upravo kvalitetna sirovina, odnosno mlijeko, temelj je za kvalitetan finalni proizvod.
A upravo to je ponukalo Smaila Žilića da sarajevsku adresu zamijeni kupreškom i pokrene proizvodnju sira, i to baš u ulici simboličnog naziva – Put ljekovitog bilja.
“Ako igdje u BiH se može napraviti dobar sir onda je to, između ostalog i na Kupresu, time sam se povodio kada sam napuštao Sarajevo, ja i moja porodica, i pokrenuli smo zaista jedan veliki projekat”, kaže nam Smail Žilić, vlasnik sirane u Kupresu.
Smail je obnovio devastirani objekt nekadašnje Mljekare Kupres, zaposlio 7 djelatnika i vlastitim sredstvima, bez ikakve pomoći vlasti, 2014. započeo proizvodnju. Trenutno, ovdje radi samo tročlana obitelj. Mjesečno prerade do 35 tona litara mlijeka, koje otupljuju uglavnom od kupreških farmera, a dijelom i s Vlašića i Rostova. Posao je zahtjevan jer se dnevno proizvede i do 200 kilograma sira.
“Mogu vam reći da je potežak posao, to zahtijeva vrijeme od ranog jutra do kasno navečer, pogotov ljeti kad ima više mlijeka onda znali smo i po tri smjene raditi. Organizujemo se i ide, nema druge”, navodi Smailova supruga Munevera Žilić.
U ovoj sirani, osim tradicionalnog kupreškog sira, proizvode i sireve sa začinskim biljem, brusnicom, borovnicom, aronijom, ali i narandžom i limunom, pa čak i s kikirikijem i čokoladom. Smail kaže, ako imate standardno kvalitetan sir, samo je stvar kreativnosti što ćete u njega dodati. A za kvalitetu, Smail je pet puta nagrađen priznanjem na prestižnom Balkanskom festivalu sira.
“Kupres nije nikad bolje prezentiran niti reklamiran kroz neki svoj sopstveni proizvod. Moj sir se ne zove sir Smaila Žilića, on se zove kupreški sir i kupreški sir je postao brend ne samo u Beogradu, Srbiji, ne postoji kontinet na koji nije otišao brend kupreškog sira”, zadovoljno kaže Smail.
Ovaj magistar poljoprivrednih nauka u sklopu sirane planira napraviti i edukacijski centar, gdje će se moći obučavati i studenti i đaci, ali i proizvođači mlijeka. Iako je stvorio brend koji promovira Kupres i upotpunjuje turističku i gastronomsku ponudu tog kraja, bilo kakva podrška vlasti potpuno je izostala, piše BHRT.
