Više od tri miliona maraka evropskih sredstava osigurano je za digitalizaciju poslovanja poljoprivrednih preduzeća u našoj zemlji. To podrazumijeva modernizaciju ovog sektora nabavkom nove opreme, ali i primjenom novih znanja. Regionalni stručnjaci pomažu bh. kompanijama, a i mi smo, čini se, spremni za puni proces digitalizacije. Prije svega, jedan od zadataka bh. vlastima jeste da usvoje strateški plan ruralnog razvoja.
- Video pogledajte OVDJE.
Sa plantaže poljoprivredne zadruge u Bratuncu povrće proizvedeno bez pesticida dostupno je bh. kupcima. Zbog sve veće potražnje na tržištu tehnološkim unapređenjem u narednom periodu planiraju širenje proizvodnih kapaciteta.
“Godišnje proizvedemo oko 200 tona povrća, a na otvorenom polju sadimo kukuruz, kupusnjače, jagodu. Sve je više bolesnih ljudi, zdrava hrana je neminovnost i potreba da se ljudi zdravo hrane”, ističe Senad Omerović, direktor poljoprivredne zadruge Agrofood Konjević Polje.
Ova zadruga je nakon prvog projekta modernizacije plastenika finasiranog sredstvima EU aplicirala i uskoro treba impementirati još jedan. Vrijednost oba projekta je oko 150.000 maraka.
“Tek smo potpisali ugovor koji se odnosi na smart navodnjavanje. Taj sistem će nam olakšati poslove i uštedjeti radnu snagu”, poručuje agronom Emina Salihović.
Poljoprivredna zadruga iz Podrinja jedna je od 25 bh. kompanija koje će sredstvima EU investirati u proizvodne pogone i unaprijediti poslovanje uz izdašnu podršku.
“Od 30 do 300.000, zavisno od veličine i finansijskih kapaciteta, jer ovdje moraju sufinansirati dio projekta. 15 posto je bilo minimalno sufinansiranje, a mi smo davali 85% sredstava koja su bespovratna”, objašnjava Željka Vidović, projektna menadžerica Eu4businessRecovery.
Osim ulaganja u tehnologiju kompanijama koje su potpisale ugovor dostupna će biti i savjetodavna pomoć regionalnih stručnjaka usmjerena na primjenu najnovijih znanja iz oblasti poljoprivrede. Uvjereni su da udruženi lakše mogu plasirati proizvode na globalnom tržištu.
“Ovo je jedan od prelijepih projekata koji teži da na regionalnom nivou poveže ljude jer smo imali nekoliko konsultanata iz Srbije koji su savjetovali poljoprivredne proizvođače iz Bosne i Hercegovine. Imamo kompanije iz Hrvatske i regiona koje su bile dobavljači opreme”, navodi Milica Trajković, rukovodilac Centra za inovacije i razvoj poslovanja Instituta Biosense Novi Sad.
U okviru drugog projekta otvoren je poziv usmjeren podršci adaptacije na klimatske promjene vrijedan milion KM. Izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta su nedovoljna, a i ono što je dostupno ne koristimo jer nemamo potrebnu infrastrukturu za povlačenje sredstava, ni pokazanu spremnost za njeno uspostavljanje.
“Struktura za IPARD je upravljačko tijelo koje mora biti na državnoj razini – i Agencija za plaćanje. Agencija može biti na državnoj razini i s dislociranim, delegiranim oblastima za pojedine funkcije na razini entiteta, tj. Brčko Distrika”, ističe Pejo Janjić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Uspostavljanja IPARD strukture jedan je od preduslova na putu Evropskih integracija. Dok se čeka na taj korak poljoprivrednici apeluju na svoj sve teži položaj.
“Imamo skupu proizvodnju upravo zbog male podrške koja često kasni, ne dolazi na vrijeme, a ove godine se pokazalo da su klimatske promjene velike tako da je naša poljoprivreda praktično na izdisaju”, upozorava Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
“Hrvatska je imala na raspolaganju oko 25 miliona eura godišnje. Pretpostavljam da bismo mogli dobiti isto toliko jer je površina u zemljištu i broj poljoprivrednih gospodarstva kao onaj u Hrvatskoj”, naglasio je Janjić.
Na bh. vlastima je da uspostave strukturu za preuzimanje sredstava iz fondova EU namijenjenih poljoprivredi i, prije svega, usvoje dugo očekivani strateški plan ruralnog razvoja, a na poljoprivrednicima da opstanu oslanjajući se uglavnom na sopstvene resurse te se izbore s izazovima – od nedostatka podsticaja do sve izraženijih klimatskih promjena.
federalna.ba
