U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba “Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace”

Reportaže

Izložba o životu i radu Jovana Divjaka (1937-2021) pod nazivom “Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace”, otvorena je večeras u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Izložba je koncipirana iz dva dijela. Prvi je biografska bilješka, dok je u drugom dijelu prezentacija rada Udruženja “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak” iz različitih perspektiva.

“Naslijeđe Divjaka je naslijeđe svih građana Sarajeva i BiH. Tri decenije kontinuiranog rada na polju filantropije pokazuje kako je promjena na lokalnom nivou, koja počinje od pojedinca, jedan od mogućih načina da mijenjamo svijet na bolje. Vjerujemo da će ova izložba još jednom osvijestiti koliko je važno da njegujemo pozitivne društvene priče i muzeološkim jezikom progovaramo o ljudima koji su trajno promijenili naše društvo”, rekao je izvršni direktor Udruženja Edin Bećarević.

Na izložbi je bilo riječi o dobrim djelima Divjaka s ciljem da se podstakne bh. društvo na djelovanje.

“Donijeli smo dio okruženja i svijeta Divjaka u želji da nam prezentirane priče na prvoj postavci o čika Jovi budu inspiracija za vrijeme koje dolazi, ali i podsjetnik kako je važno u životu misliti i na druge ljude”, dodao je Bećarević.

Kustosica Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić naglasila je da su na izložbi predstavljeni fragmenti biografije Divjaka – ličnosti koja se istakla kao vojni lider, humanitarac i borac za pravdu. Bio je filantrop, oficir, pisac i predavač.

“Mnogi posjetioci večeras su vidjeli prvu muzejsku postavku o liku i djelu Divjaka, čije je dobročinstvo stavljeno u prvi plan. Ideja je bila da pokažemo određene biografske podatke uz adekvatno prikazivanje na koji način je on djelovao”, kazala je Hodžić.

Na osnovu ove izložbe, istaknuto je, publika je mogla zaključiti koliko je Divjak bio džentlmen, ambasador Sarajeva i BiH, te koliko je čvrsto vjerovao da obrazovanje može pomoći u unapređivanju društva.

Zahvalnost na podršci u realizaciji izložbe upućena je Bojanu i Dadi Hadžihalilović, Almiru Kurtu-Kugli, Elmi Hodžić, Historijskom muzeju BiH i Općini Novo Sarajevo.

Fena