Foto: Oslobođenje
Vodeni div, 98 metara visok, ušuškan među stijenama, klisurama i šumama zaštićenog prirodnog područja Skakavac, smjestio se i istoimeni vodopad. U isto vrijeme tako moćan, a tako nježan svojom ljepotom i snagom ostavlja bez daha svakoga ko dođe da se divi ovoj netaknutoj ljepoti.
Kuda god da krenete od platoa Skakavac, pratit će vas cvrkut ptica i miris četinara, a samo područje Skakavca opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, odmor i relaksaciju.
Ovo zaštićeno prirodno područje prostire se na ukupno 1.430,70 hektara, a sastoji se iz tri zaštićene zone. Lejla Muminović, magistar šumarstva i stručni saradnik za izradu i praćenje međunarodnih projekata iz oblasti zaštite prirode pri KJU za zaštićena prirodna područja, pojasnila nam je koje su osnovne razlike između ove tri zone, a na koje svi posjetitelji trebaju obratiti pažnju, naročito jer se mnoge odnose i na pravila ponašanja u nekim od zona.
– U nukleusu samog područja, na kojem se nalazi i sam izvor potoka Skakavac, zabranjena je bilo kakva infrastruktura, ovaj dio se nalazi u prvoj zoni zaštite, te je u ovom dijelu zabranjeno loženje vatre, lov, kao i ribolov jer je ovo područje stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta i zabranjene su bilo kakve aktivnosti koje im mogu naštetiti, a i sam vodopad se nalazi 50 metara od platoa. Druga i treća zona se nalaze 100 do 150 metara od platoa. Treća zona je tranzicijska zona i tu je dozvoljena infrastruktura, ali u dogovoru sa Ustanovom i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, pojašnjava nam Lejla.
Lijepa priča iz malog mjesta Šćipe: Svećenik s ocem popravio krov lokalne džamije
Ako bismo u dvije riječi trebali opisati značaj ovog područja, najbolje bismo ga opisali kao laboratoriju bioraznolikosti. Na ovom prostoru konstatovano je oko 1.500 viših biljaka, kao i visok procent vrsta endemičnog karaktera. Takođe je potvrđeno prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.
Zbog svih specifičnosti ovog područja i važnosti njegove zaštite i očuvanja, Lejla nam kaže da se posjetioci zaštićenog područja uglavnom pridržavaju svih pravila koja u njemu i važe.
– Zahvaljujući našim nadzornicima prirode koji redovno kontrolišu cijelo područje, uspijevamo sve držati pod kontrolom što se njegove zaštite tiče. Ponekad se zna desiti da upozorimo posjetitelje, i ovog puta još jednom naglašavam i apelujem na sve njih da ne lože vatru na ovom području, da ne bacaju smeće i da otpad koji donesu sa sobom i vrate, poručuje ona.
No, to ne znači da kante za otpad nisu postavljene, naprotiv ima ih svuda, ali i odlaganje smeća u njih predstavlja potencijalnu opasnost za životinje koje obitavaju na ovom području. Miris hrane će ih privući, a konzumiranje ambalaže može biti kobno za svaku od njih koja je našla svoje utočište na ovom području. Od glavnih vrsta divljači koje obitavaju na ovom prostoru su: srna, divlja svinja, medvjed, zec, lještarka, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna, te brojne vrste ptica od kojih pojedine, na osnovu prijedloga ”Crvene liste” ugroženih ptica Bosne i Hercegovine, ulaze u kategoriju ugroženih vrsta.
UTOČIŠTE ZA MEDVJEDA PASHU
Koliki napori se vrše da bi se sačuvale životinje koje obitavaju na ovom području, govori i projekat koji je uspješno okončan 2018. godine, a riječ je o projektu „Inventarizacija, populacijski i zdravstveni status velikih zvijeri i drugih vrsta na području spomenika park prirode Skakavac.
Cilj je bio praćenje medvjeda koji je primjećen u ovom području, a pokušaji njegovog hvatanja nalik su onima iz pravih pustolovnih filmova.
– Medvjed, čije je stanište otprilike oko dva kilometra od platoa Skakavac, praćen je duži vremenski period, no nije sve išlo glatko budući da je bilo nekoliko bezuspješnih pokušaja hvatanja. Međutim, uspjeli smo ga uhvatiti, a potom i transportovati na Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Bio je u izuzetno lošem zdravstvenom stanju sa dermatitisom i crijevnim parazitima. Nakon oporavka i postavljanja GPS ogrlice vraćen je u svoje prirodno stanište i dobio je ime Pasha. Ipak, Pasha je nedugo nakon toga skinuo GPS ogrlicu, kojom se njegovo kretanje moglo pratiti 24 sata, te sada ne možemo tačno pratiti njegova kretanja, ali su na ovom području označene lokacije koje predstavljaju staništa medvjeda Pashe, kaže Lejla.
CARSTVO FLORE I FAUNE
Tokom našeg boravka na ovom području nismo sreli medvjeda Pashu, iako smo se na svaki šum okretali i nadali se da ćemo ga bar u daljini ugledati. Spuštajući se do vodopada, guste šume smrče i jele postepeno zamjenjuju termofilne bukove šume, a kišni dani iznjedrili su pravo malo carstvo različitih vrsta gljiva, među kojima su većinom jestive i ljekovite vrste.
– Na području spomenika prirode redovno se vrše monitorinzi biljaka, ptica, divljih zvijeri, kao i monitorinzi vodozemaca i gmizavaca. Prema posljednjim monitorinzima koji su urađeni za ptice, ustanovljeno je da na području spomenika prirode imamo 81 vrstu ptica, 150 vrsta gljiva, te 22 vrste vodozemaca i gmizavaca. Sve vrste koje su obrađene monitoringom su uglavnom vrste koje se nalaze i na IUSN crvenoj listi, objašnjava nam naša sagovornica.
Termofilne bukove šume bile su nam prvi znak da smo blizu podnožja vodopada, zvuk obrušavanja vodenog diva čuli smo prije nego što smo ga ugledali, a onda se pojavio.
Kad čovjek voli ženu: Primjer iz Tuzle je univerzalna definicija iskrene ljubavi
-Vodopad Skakavac je najznačajnija karakteristika spomenika prirode, ovaj vodopad je jedan od najviših u Evropi. Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja obiluje endemičnim i reliktnim vrstama. Među najpoznatijim su Bosanski ljiljan, Petoprsta ali i brojne druge vrste, pojašnjava nam stručna saradnica za izradu i praćenje međunarodnih projekata iz oblasti zaštite prirode pri KJU za zaštićena prirodna područja.
Zasigurno je jedno od najatraktivnijih područja u Kantonu Sarajevo i zbog njega se često postavlja pitanje kada je ljepši, ljeti ili zimi. U zimskom periodu interesantan je za avanturiste koji vole snijeg i zimu, budući da njegove stijene okuje led, što ga čini unikatnim i rijetko viđenim fenomenom. No, istinski zaljubljenici prirode ustvrdit će da svojom ljepotom i snagom plijeni i u ljetnom periodu, kada do njega navraćaju svi ljubitelji prirode.
NAJLJEPŠA EVROPSKA ORHIDEJA, A NAŠA!
Na ovom području je pronađena i jedinka Gospine papučice, prebačena je u Zemaljski muzej BiH, a nastavljeno je istraživanje na području spomenika prirode s ciljem utvrđivanja staništa ove vrste orhideje u zaštićenom području.
To je vrsta koju mnogi smatraju najljepšom evropskom orhidejom, a jedna je od najrjeđih biljnih vrsta u Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost ove vrste su dva prašnika (ostale orhideje imaju po jedan op. a). Odlikuje se i ugodnim mirisom koji podsjeća na marelicu. Cvjeta u maju i junu, u višim planinskim predjelima i u julu. Činjenica je da je ovo ujedno i jedna od najsporije rastućih biljaka na svijetu, te da joj treba između 6 i 11 godina da stvori prve cvjetove i sjemenke, što doprinosi njenom ugroženom statusu.
I baš kada pomislite da vas područje spomenika prirode Skakavac više ne može ničim iznenaditi, otvore se pogledi prema stijenama i klisurama, a svaka od njih je istinska ljepotica, netaknuta, čista i okamenjena u vremenu u kojem vijekovima prkose snažnim bosanskohercegovačkim vjetrovima.
– Na širem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfološki fenomeni, kao što su stijene, pećine, klisure i kanjoni. Ima ih mnogo, a važno je spomenuti klisure Babinog potoka i Peračkog potoka, dok se od stijena i pećina po svojoj očuvanosti i vrijednostima izdvajaju Skakavac, ušće potoka Skakavac, Crvene stijene, Kečine stijene, Kozjača i druge manje, istakla je Lejla, objašnjavajući nam gdje se tačno nalaze.
Koliko u ovo zaštićeno prirodno područje konstantno ulaže KJU za zaštićena prirodna područja, vidljivo je i kroz jednu od novih atrakcija koja je završena 2021. godine.
– Na spomeniku prirode Skakavac postavljena su i penjališta. Tokom 2021. godine na području je postavljeno 25 smjerova koji su pogodni za sve penjače, a mi kao upravitelji ovog područja molimo sve ljubitelje stijene da obavezno koriste penjačku opremu, apeluje naša sagovornica.
Nakon posjete Skakavcu glavni zaključak je da je KJU za zaštićena prirodna područja, uz pomoć kantonalnog resornog ministarstva, uložila velika sredstva za očuvanje prirodnih vrijednosti i ugodan boravak svih posjetilaca, a ulazak u ovo područje je potpuno besplatan što ga čini još atraktivnijim za posjetitelje. Na nama je samo da ga čuvamo.
https://youtu.be/oOeRnqIq3mY
