Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas će glasati o Rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Njemačka i Ruanda su sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst Rezolucije. Naknadno su 32 zemlje članice UN-a postale kosponzori, a svakim danom sve je više zemalja koje su odlučno rekle da će glasati za usvajanje Rezolucije.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija objavio je da je usaglašen konačni tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će biti podnesena na glasanje Generalnoj skupštini UN-a. U konačni tekst Rezolucije su uvršteni prvi amandman Crne Gore i dodatni amandman, koji su sada sastavni dio dokumenta.
Prvi amandman, koji je predložila Crna Gora, naglašava da krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj zajednici u cjelini.
“Drugi amandman ističe posvećenost Bosne i Hercegovine očuvanju i jačanju jedinstva u različitostima, što je ne samo moto Evropske unije, već i suština naše zemlje kao evropske države zasnovane na ovakvim tradicijama”, naveo je Lagumdžija.
U nacrtu Rezolucije bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme.
Rezolucijom se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.
Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu presudio je da je u Srebrenici počinjen genocid. Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici sadrži sedam tačaka:
1. Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;
2. Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;
3. Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanje zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;
7. Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucija da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
BHRT
