Foto: BHRT
Tradicionalna bosanska soba neizostavan je dio naše tradicije. Ujedno, bosanske sobe podsjetnik su na neka ljepša i sretnija vremena, kada se manje imalo ali se nekako ljepše živjelo, lakše se disalo i živjelo u slozi i rahatluku. Novinarska ekipa BHRT-a je boravila u Kalesiji gdje je napravila reportažu o jednoj takvoj bosanskoj sobi koju je u svom dvorištu izgradila Senada Aščić.
Da bi oživjela tradiciju, Senada Aščić iz Vukovija Gornjih kod Kalesije, izgradila je vlastitu bosansku sobu u svom dvorištu. Za Senadu bosanska soba predstavlja mjesto spokoja i rahatluka. Kako kaže još od djetinjstva je zavoljela izgled tradicionalnih bosanskih soba jer je i sama odrasla u bosanskoj sobi kod svoje nene.
“Nije bilo kreveta. Okolo su samo spužve, ćilimi, ponjave i to je to bilo. Samo što nisu bile drvene kašike, ostalo sve je bilo pravo bosansko. Tad sam to zavoljela. Meni je i danas u modi, ja to volim, punim svoju dušu, a ko hoće još da napuni bujrum.” – kaže Senada Aščić.
Predmete za svoju bosansku kuću Senada je skupljala pet godina. Neke je sama kupovala a neke dobijala na poklon. Tako se u Senadinoj bosanskoj sobi mogu pronaći stari ćilimi, kredenci, sahani, sinije, džezve, drveno i bakarno posuđe, ručno heklani ukrasi, mnogi drugi predmeti koji su u prošlosti bili u upotrebi. Neki od predmeta stariji su više od stotinu godina.
Senada je i potpredsjednica udruženja oboljelih od raka “Nijemi krik” iz Kalesije pa su tako njene kolegice iz udruženja česte gošće u njenoj bosanskoj sobi.
“Članice udruženja dođu svaki put, bilo kakva manifestacije da je u pitanju. Dođu, obiđu, podrže u mom radu. Donose mi poklone jer znaju da ja to volim.” – kaže Senada.
Za Senadinu bosansku sobu pohvale imaju i njene kolegice iz udruženje jer ova soba i njih vraća u djetinjstvo.
“Ovo je za svaku pohvalu. Uz ovo smo odrasli, to je bilo najljepše doba.Ja ovdje kad dođem kod Senade nemam ni 10 godina, a ne smijem s eu ogledalo pogledati. Baš mi lijepo kao da sam dijete od 10-tak godina.” – govori Hatija Mehmedović, članica udruženja “Nijemi krik”.
Senadinu sobu će krasiti još jedan suvenir, umjetničko djelo likovnog umjetnika Muhameda Džananovića.
“Ovo je proizvodnja pekmeza. Pekmez je bosanski brend. Samo se u jednom dijelu BiH proizvodi, to je sjeveroistočna Bosna.” – rekao je Džananović o fotografiji koja će krasiti bosansku sobu u Vukovijama Gornjim.
Druženje u bosanskoj sobi obavezno prati bosanska sofra, pripremljena u tadicionalnom posuđu i servirana na siniji, a ovaj put se u bosanskoj sobi zapjevala i tradicionalna bosanska muzika koja ima čvrsto uporište na prostoru Kalesije.
“Ja sam oduševljen ovom starinom. Što reče Senada, i ja sam odrastao uz ove kredence, sinije, pa me to vrati malo u djetinjstvo, uspomene.” – kaže Hazim Malić, član kalesijske izvorne grupe “Mirsada i jarani”.
Na kraju razgovora za BHRT, Senada poziva sve ljubitelje bosanske tradicije koji žele osjetiti dašak prošlosti da obiđu njenu bosansku sobu.
