Foto: iStock
Piše: Hajdar Arifagić
Pred Bosnom i Hercegovinom će se naći poveći paket obaveza u oblasti zaštite životne sredine i poduži spisak zakona i akata koje mora napisati i prihvatiti kako bi vlastitu praksu uskladila sa strogim zahtjevima iz Brisela.
Vijest o tome da je Evropska komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom o njenom budućem članstvu u evropskoj zajednici država objavljena je u mjesecu u kojem prema kalendaru počinje proljeće.
Kakve li koincidencije!?
Proljeće je doba sveopšteg buđenja prirode i povećane aktivnosti ljudske zajednice za brigu o proizvodnji hrane, prirodi, životu i budućnosti u najširem smislu riječi. Ove godine zamirisalo je prije 20. marta dana koji je po kalendaru početak proljeća dajući nam do znanja da više ne bi trebalo biti sporenja o uzrocima i postojanju klimatskih promjena i poćetku radikalnih zahvata da se one zaustave. Naravno ni ozbiljnog razloga da se i dalje prihvata teza o teoriji zavjere koju u vezi sa povećanim zatopljavanjem zemljine atmosfere plasiraju centri moći kako bi nepravedno prisvajali njena bogatstva i pravili sve veći jaz spram siromašnog svijeta.
Ulaskom u proces pregovora sa Evropskom unijom pred Bosnom i Hercegovinom će se, uz ostale, naći i poveći paket obaveza u oblasti zaštite životne sredine i poduži spisak zakona i akata koje mora napisati i prihvatiti kako bi vlastitu praksu uskladila sa strogim zahtjevima iz Brisela. Nije tajna da je to jedna od najvećih obaveza u odnosu na sva druga područja našeg prilagođavanja. Ne samo po obimu zakona koje treba ispisati i usvojiti već i po ulaganju novca s ciljem smanjenja zagađenja životne sredine, ukidanja prljavih tehnologija, očuvanja i efikassnijeg upravljanja prirodnim bogatstvom (tlom, šumom, vodom…). Taj period pospremanja zemlje, bacanja starih papira i loših navika dugo će trajati. Uz to iziskivaće povećan angažman postojećeg i dodatnog stručnog kadra ali i brojnih institucija poput fakulteta, instituta, vladinog i nevladinog sektora.
Prigodna je okolnost da o tim obavezama i pripremama njihovog prihvatanja razgovaramo već tokom ovog mjeseca a u povodu obilježavanja svjetskih dana šuma, voda i meteorologije – 21, 22 i 23. marta, koje su Ujedinjene nacije ustanovile s ciljem povećane brige ljudskog roda za zaštitu ovih izvora života i razumijevanja atmosfertskih prilika i promjena.
U trenutku dok stanovnici Gaze gladuju jer nemaju hrane a vodu piju na kapi teško dolazeći do jednog i drugog, dok u zemlji bukti rat, baš kao i Ukrajini, gdje su razaranja ljudskih staništa i uništavanje okoliša dostigli katastrofalne razmjere, Svjetski dan voda obilježava se pod geslom „Voda za mir“, a Dan šuma je posvećen temi „Šume i inovacije“, I jedeno i drugo veoma je inspirativno za pojedinačni i kolektivni angažman s ciljem da oružje konačno zanijemi, da mir i tamo poteče kao voda. Uz to ima još mnogo načina pružanja pomoći napaćenim ljudima pa da se i oni, baš kao i mi, raduju proljeću, suncu, mnogo boljem životu i – sretnijoj budućnosti.
Izvor: BHRT
